Nekada, kada nije bilo interneta ni telefona, i kada je čovjek više nego ikad bio okrenut prirodi, naši preci su božićne praznike vidjeli i kao priliku da “prognoziraju” tradicija i kakva ih godina generalno čeka. U nastavku teksta prisjetićemo se najzanimljivijih narodnih vjerovanja, koja se i danas u nekim krajevima Srbije poštuju.

Vjernici Srpske pravoslavne crkve širom svijeta proslavljaju Božić, jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika kojim se slavi rođenje Isusa Hrista. Ovaj praznik pada u zimu, pa se najčešće Božić vezuje sa obilnim snijegom i padavinama.

Ipak, i ovogodišnji Božić neće biti u skladu sa kalendarom kada je vremenska prognoza u pitanju, s obzirom na to da se očekuje natprosječno toplo vrijeme. Biće promjenljivo oblačno i vjetrovito, uz fenski efekat južnog vjetra. Maksimalna temperatura biće i iznad 15 stepeni.

Dakle, biće ovo jedan od toplijih Božića, ali neće biti najtopliji. Ako se vratimo u prošlost, vidjećemo da je je 7. januara 2001. godine temperatura u Beogradu dostigla nevjerovatnih 21°C. Za ovgodišnji Božić prognozira se u Beogradu do 16°C, ali će drugog i trećeg dana Božiča lokalno temperatura u Podrinju, Kolubarskom okrugu i Mačvi dostići i 20°C.

Narodna vjerovanja, nastala u izostanku tih istih meteorologa i vremenskih prognoza, a na osnovu crkvenih praznika, kažu da to znači da će nam godina biti rodna i uspješna.

Uvriježena su narodna vjerovanja da će godina biti rodna ako na Božić pada snijeg. Slično vjerovanje postoji ako 7. januara pada kiša. U tom slučaju, rodiće sve ono što se okopa motikom.

Sve druge vremenske prilike donose suprotnu godinu, ali ima i onih koji smatraju da će Vaskrs biti bijel odnosno da će padati snijeg ako Božić bude zelen to jest bez snježnog pokrivača.

Ovog Božića u većem djelu Srbije biće suvo, ali se tokom večeri na sjeveru Srbije očekuje kiša i to prije sveg u Vojvodini.

Meteorologija je egzaktna nauka, a vremenska prognoza samo je jedan njen dio, koji je naročito bitan za javnost, s obzirom na to da se ljudi svakodnevno oslanjaju na prognozu vremena, kao i mnoge druge djelatnosti.

Na osnovu utemeljenog narodnog vjerovanja, u Srbiji se nekada veoma davno dugotrajna vremenska prognoza, kako je danas nazivamo, pravila na osnovu dana oko velikog praznika Božića.

Ideja o takvom prognoziranju vremena podstiče iz daleke prošlosti i nije utvrđeno odakle tačno podstiče, ali je činjenica da i danas širom Srbije stariji ljudi vjeruju ovakvom predviđanju vremenskih prilika tokom nastupajuće godine, a neki od njih i bilježe svoja zapažanja o vremenu čime zapravo i ispisuju vremensku prognozu.

Osnov na kom počiva ova starinska vremenska prognoza jeste vjerovanje da 6 dana prije Božića i 6 dana poslije Božića predstavljaju 12 mjeseci u godini.

Na osnovu toga kakvo je vrijeme tokom tih dana takvo će biti i vrijeme tokom mjeseci u novoj godini.

Da bi se periodi u mjesecu tačnije odredili po pitanju vremenskih prilika, potrebno je pomnije pratiti i promjene vremena tokom cijelog dana. Primjera radi, prvog januara jutro je bilo maglovito, ali se oko podneva u dijelovima zemlje razvedrilo, dok je krajem dana ponovo bilo maglovito i tmurno. To bi značilo da je prvi dio januara bio oblačan, tmuran i maglovit, da bi sredinom mjeseca trebalo očekivati više sunčanih intrevala i krajem mjeseca ponovo oblačno i hladnije vrijeme, baš onakvo kakvo je bilo prvog januara na kraju dana.

Stariji ljudi koji su vjerovali u takvu prognozu su zapisivali kakvi su ti dani bili i na osnovu bilješki mogli da iznose predviđanja kakvi ih mjeseci očekuju.

Inače, prošle godine, mještane nedaleko od Leskovca zabrinulo je sijevanje munja i grmljavina oko Božića i to usred zime, kad im vrijeme nije. Nauka ipak kaže da su grmljavinski procesi iako u našim predjelima rijetki u tom djelu godine, ipak nisu neuobičajeni, kao ni pojava snijega sa grmljavinom, a za svaku od ovih pojava nauka, u ovom slučaju meteorologija ima detaljna objašenjenja.

Narodna prognoza uz pomoć luka, Badnje večeri i Božića

Na Badnje veče treba isjeći glavicu crnog luka na 12 dijelova. U svaki od treba staviti malo soli i ostaviti pored prozora da prenoći.

Najstariji član porodice, sutradan, na Božić treba da razgleda ljuske.

U onom dijelu gdje bude bilo vodice, taj mjesec biće bogat padavina.

Naša preporuka je ipak da se oslanjamo na nauku, tako da uz pomoć egzatnih i tačnih matematičkih i fizičikih jednačina i meteoroloških modela dođemo do preciznih podataka i u ovom slučaju do što tačnije prognoze. Čak i danas, pored svih ovih moćnih modela, i više je nego teško prognozirati za neki dugi period, a najtačnije i najpreciznije su kratkoročne i srednjoročne prognoze, dakle od 3 do 7, najviše do 10 dana. Atmosfera nekada toliko zna da se odlikuje burnim procesima, da je veoma teško prognozirazi i za dan unaprijed (pojava lokalnih pljuskova i oluja sa grmljavinom, magla ili neke druge pojave).

Izvor: telegraf.rs