U nekadašnjoj Jugoslaviji u opticaju je bila samo jedna novčanica s likom Josipa Broza Tita.

Riječ je o novčanici od 5000 dinara iz daleke 1985. godine. Oni malo stariji sjećaju se toga, ali teško će znati da je osim SFRJ još jedna zemlja imala lik Tita na svojim novčanicama, piše Bizportal.rs.

Poseban kuriozitet jest da je ova država novčanicu s likom maršala imala u opticaju čak i prije nego što je SFR Jugoslavija počela koristiti lik Josipa Broza na apoenima od 5000 dinara.

Misteriozna država zove se Republika Gvineja. Ova afrička država uvela je novu valutu 1971. godine i nazvala je sili. Ta riječ na njihovom jeziku znači – slon.

“Na svoju najveću novčanicu od 500 silija 1980. godine centralna banka Republike Gvineje postavila je upravo lik Tita, maršala i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije”, kazao je na svom YouTube kanalu numizmatičar Zlatko Višćević.

Bila je u opticaju nekih pet godina, sve do 1985. Ova novčanica nije posebno značajna u svijetu numizmatike, no istorijski je zanimljivo da su se u ovoj zapadnoafričkoj zemlji odlučili baš Tita staviti na državni novac.

“Kada se na novčanicama neke zemlje prikazuju osobe, onda su one u većini slučajeva značajne za nju i s njom imaju neku direktnu vezu. Jako je neobično to da se na njima prikazuje čelnik neke druge države. Još je neobičnije za jednu afričku državu, koja se tek 1958. godine oslobodila kolonijalne vlasti, da samo 23 godine nakon toga postavlja na svoju novčanicu Evropljanina i bijelca”, objašnjava Višćević.

Osim Tita, na ostalim novčanicama iz ove serije prikazani su i drugi strani političari: marokanski kralj Mohamed V, bivši predsjednik Gane Frensis Kvame Nkrumah, bivši premijer Demokratske Republike Kongo Patris Lumumba i drugi… “Tema ove serije novčanica, a kojoj pripada i ova na kojoj je lik Tita, je antikolonijalizam i antiimperijalizam. Svim tim ljudima zajednička je borba protiv kolonijalizma, za nezavisnost svojih naroda i zemalja. Tito je postavljen na ovu novčanicu u periodu u kojem je Republika Gvineja bila deo Pokreta nesvrstanih, a baš Tito je bio jedan od glavnih lidera tog pokreta”, objašnjava Viščević.

Novac osim svoje očigledne, monetarne, ima i propagandnu ulogu u svakom društvu. Osim što novcem plaćamo sve što nam je potrebno za život, on ima i političko-propagandnu ulogu, tako se novcem može poslati određena poruka javnosti.

“Obično su izdavači novca banke, iza kojih stoji država, tako da su na novčanicama prikazani oni motivi i sadržaji za koje država želi da ih vide njeni građani. Kada se na novac stavljaju ljudi, onda se u pravilu radi o vladarima te zemlje, značajnim osobama iz istorije, političarima, naučnicima, piscima, umjetnicima i sl.”, objašnjava numizmatičar Zlatko Višćević u svom prilogu.

SFRJ je tek krajem 1985. odlučila na jednu novčanicu postaviti lik Josipa Broza Tita, i to onu od 5000 dinara, koja je u to vrijeme bila najvrijednija. Na licu joj je bio lik Tita, a na naličju vizura Jajca. Ovi motivi su imali zadatak da pozovu na jedinstvo zemlje koja je već uveliko počela pucati po šavovima.

Izvor: Nezavisne