Srpska pravoslavna crkva danas slavi Petrovdan – praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu. Ovim danom završava se i petrovski post, koji je ove godine trajao tri sedmice i jedan dan. Petrovdan je slava pekara i ribara, ali i mnogobrojnih porodica, a u mnogim mjestima obilježava se i vašarima.

Petrovdan je krsna slava mnogih kuća. Smatra se kalendarskom granicom u godini, kao jedan od ključnih datuma ljetnjeg ciklusa praznika, i često se povezuje sa Ivanjdanom. Obilježava promjene u prirodi koje donose sljedeće godišnje doba i hladnije vrijeme, a prati ga mnogo običaja.

Petrovdan je jedan od 15 najvećih hrišćanskih praznika. Posvećen je svetim apostolima Petru i Pavlu – prvim propovjednicima hrišćanstva i najbližim učenicima Isusa Hrista.

Sveti apostol Petar bio je ribar po imenu Simeon. Kada je pošao za Gospodom, dobio je ime Petar. Prvi od učenika jasno je izrazio vjeru u Isusa.

Nakon silaska Svetoga Duha, kao propovjednik Jevanđelja, samo jednom besjedom u Jerusalimu u vjeru je obratio oko tri hiljade ljudi. Propovijedao je po Palestini, Maloj Aziji, Iliriku i Italiji.

Činio je mnoga čudesa, a po naredbi cara Nerona bio je osuđen na smrt. Smatrajući da nije dostojan da umre kao njegov učitelj, tražio je da ga razapnu naopako.

Sveti apostol Pavle, rođen kao Savle iz Tarsa, bio je farisej i progonitelj hrišćana. Na putu za Damask ukazao mu se Gospod i tada se čudesno preobratio. Na krštenju je dobio ime Pavle i postao apostol.

Propovijedao je od Arabije do Španije, među Jevrejima i neznabošcima. Pogubljen je u Rimu, u vrijeme cara Nerona, isto kada i apostol Petar.

Običaji i vjerovanja

Za Petrovdan se u narodu veže mnogo običaja i vjerovanja.

Jedan od njih kaže da najstariji ukućanin uoči Petrovdana ubere po jedan cvijet petrovca za svakog člana porodice. Svaki cvijet namijeni po jednom ukućaninu i pobode ga u zemlju na skrovito mjesto. Na sam dan praznika, prije nego što iko ustane, domaćin odlazi da pogleda cvjetove – onaj čiji stoji uspravno biće zdrav, kome je klonuo biće bolešljiv, a ako je nekom uvenuo – vjeruje se da je to znak smrti.

Takođe, vjeruje se da na ovaj dan Sveti Petar dijeli jabuke djeci na onom svijetu, pa se zato prije Petrovdana ne jedu jabuke. Majke koje su izgubile djecu ranije ih nisu jele iz straha da njihovo dijete zbog toga ne dobije jabuku od sveca.

Ako volite jabuke – na Petrovdan ih obavezno jedite, ali ne smijete ih sjeći nožem, već samo gristi. Jabuka simbolizuje slast i mir među ljudima.

Domaćice na ovaj dan pripremaju petrovdanski kolač s jabukama, poznat kao „petrovača“, a u pripremi kolača treba da učestvuju i djeca. Ovo se smatra jednim od najljepših običaja u našoj tradiciji.

Još jedan starinski običaj je paljenje lila – baklji napravljenih od sušene kore breze ili trešnje, čime se priziva zdravlje za ljude i stoku.

Narodno vjerovanje kaže da Sveti Petar drži ključeve od raja, i da je kovača postavio na Mjesec da ga okuje i sačuva za ljude. Mlečni put (nebeska slama) i sazviježđe Labuda (nebeski krst) smatraju se njegovim znakovima.

Na Petrovdan se ne ide u polje i ne započinju teški poljoprivredni poslovi, a naročito se ne uprežu konji u kola.

Izvor: BL portal