Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Cvijeti – dan kada je Isus Hristos, ušao u Jerusalim. Cvijeti su uvod u posljednju nedjelju zemaljskog života sina Božijeg. Praznik se uvijek slavi u posljednju nedjelju pred Vaskrs, šeste sedmice Velikog posta, dan nakon Lazareve subote.

Sam praznik prate i brojni narodni običaji.

Najvažnije činjenice

Praznične liturgije povodom ovog praznika služe se u slavu Spasitelja, koji je svjesno išao u susret stradanjima, pa se naredna sedmica, koja prethodi prazniku Vaskrsenja, naziva Strasna ili Stradalna nedjelja.

Ovi dani Stradanja Hristovog su i posljednji dani višenedjeljnog Velikog ili Časnog posta, za sve pravoslavne vjernike koji su se odlučili na ovaj podvig.

Praznik Cvijeti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg vijeka nove ere.

Kanon za ovaj praznik napisao je Kosma Melod – Jerusalimljanin i taj kanon se smatra najljepšim kanonom tog pjesnika. Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim, na ikoni se predstavlja kako Hristos jaše na magaretu, a prate ga učenici, dok narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.

Glas o dolasku Spasitelja

Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitinije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ovaj dan, Isus Hristos ušao je u Jerusalim. Na ulazu u Svetu zemlju narod ga je dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao “Osana [slava] sinu Davidovu”.

Hristos je iscjeljivao unesrećene, propoijvedao u hramu, a uveče se sa učenicima vratio u Vitiniju.

Narodni običaji

Cvijeti su jedan od najradosnijih praznika u pravoslavlju.

Prema narodnom običajnom kalendaru, dan počinje umivanjem vodom u kojoj su juče, na Vrbicu, potopljeni cvjetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi.

Nekada je bio rasprostranjen običaj da se na Cveti cijeli dan šeta okićen cvijećem – vrbova grančica se koristila “za brz napredak”, dren “za snagu i zdravlje”, a djevojke su se kitile ljubičicama koje simbolišu privlačnost.

Momci su pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje.

Na Cvijeti djevojke i djeca odlaze u polja i beru cvijeće koje se ne unosi u kuću, već ostavlja u posudi sa vodom da prenoće u dvorištu.

Dobro je danas donositi važne odluke i započinjati poslove.

Dozvoljeno jesti ribu

Velikim praznikom Cveti završava se šesta nedjelja Velikog posta. Danas je, drugi put od početka Velikog posta, dozvoljeno jesti ribu.

Vjernici sutra ulaze u posljednju sedmicu Vaskršnjeg posta, nedjelju stradanja, smrti i vaskrsenja sina Božijeg.

U Srbiji se Cveti obilježavaju i kao istorijski praznik. Na Cvjetnu nedjelju 1815. vojvoda Miloš Obrenović digao je kod crkve u Takovu narod u Drugi srpski ustanak.

Izvor: Glas Srpske