Gospojinski post, koji pravoslavni hrišćani poste kao i Veliki post, najkraći je od četiri velika godišnja posta, traje 15 dana, od 14. avgusta do 28, ali je stroži od božićnog i apostolskog (Petrovski ili Petrovdanski).

Sve vrijeme se posti na vodi, osim nedjeljom kada su dozvoljeni ulje i vino. Jedino na praznik Preobraženje Gospodnje 19. avgusta, smije da se jede i riba.

Pravi post ima dvije strane – duhovnu i tjelesnu. Duhovna strana posta ogleda se u uzdržavanju i od zlih misli, kao i od bilo kakvog grijeha. Teolog i vjeroučitelj Aleksandar Đurđević nedavno je istakao za Kurir da se pravilno posti dušom i tijelom.

“Jedna od najčešćih grešaka, iako ne volim da pričam o tome šta je greška, a šta nije, jeste što se većina ljudi fokusira samo na hranu, zapostavljajući duhovnu stranu posta, koja je i te kako važna, pa i važnija od tjelesne. Naravno, ovim ne kažem da ne treba da postimo i hranom, to jest da unosimo određene namirnice, ali ne treba na to da gledamo pravno, zakonski”, ispričao je on ranije.

Istakao je da je svako od nas individua za sebe, te da svako posti shodno svojim mogućnostima u dogovoru sa svojim duhovnikom ili parohijskim sveštenikom.

“Ako bismo gledali pravila po kojima poste monasi, gdje bi nam kraj bio. Niko pravilno ne bi postio. Pravilan post je odricanje od strasti i požuda koje nas muče. Nekome je to upotreba mobilnog telefona, nekome prekomjerno gledanje televizije, drugima su to hrana i alkohol. Svakako, post je izlazak iz zone komfora, što nimalo nije prijatno, ali vam želim da istrajete u tome. Post je sredstvo, a ne cilj sam po sebi. Post bez odlaska na liturgiju i sjedinjenja s Gospodom u svetoj tajni pričešća je kao priprema za meč bez izlaska u ring”, objasnio je Đurđević.

Dešavalo se i da se vjernik slučajno omrsi tokom posta, u tom slučaju treba samo da nastavi da posti, savjetuje Đurđević.

“Analogno tome, šta bismo uradili kada bismo izašli iz kuće, nepažnjom se sapleli i pali? Da li bismo ostali da ležimo na zemlji ili bismo ustali i nastavili svojim putem? Isto važi i za post. Svakako treba svešteniku pomenuti da smo se omrsili, namjerno ili nenamjerno, i on će nas uputiti šta dalje treba da radimo”, izjavio je.

Svaki vjernik bi trebalo da se posavetuje sa svojim duhovnikom. Pravila mogu biti ublažena za bolesne, putnike, trudnice i dojilje, kao i za one koji rade težak fizički posao.

Teolog je naglasio i da period posta ne bi smeo da se razlikuje od mrsnog perioda po tome šta je dozvoljeno raditi, a šta ne.

“Tokom posta nije dozvoljeno da budemo s nekim u svađi, da činimo i mislimo zlo, da ogovaramo, da lenstvujemo, da budemo neumjereni u jelu i piću, ali zar tako ne bi trebalo da se ponašamo i van perioda posta? Vjernici treba da se uzdržavaju od mrsne hrane, prejedanja i uživanja u hrani, loših misli, riječi i djela, tjelesnih odnosa (u dogovoru sa svojim supružnikom), alkohola, cigareta, ispraznih razgovora. Treba da se uzdržavamo svih štetnih stvari, ali kao što sam već pomenuo, ne samo u periodu posta nego i van njega”, zaključio je Đurđević.

Izvor: Bl portal / Foto: Ilustracija