Za kilogram pršute koja je najpopularnija u istočnoj Hercegovini, gdje se zbog nadmorske visine i pogodnosti najbolje i osuši, potrebno je izdvojiti i do 50 maraka, što je za 15 odsto više u odnosu na lani.

Trebinjac Savo Tarana godinama se bavi ovom proizvodnjom, a za “Glas Srpske” ističe da se oduvijek znalo da su kupci pršute oni koji imaju dublji džep.

– Pršuta bez kosti kod nas košta 49, a sa kostima 30 maraka. Mislim da ove godine ne bi trebalo doći do dodatnih poskupljenja jer imamo nešto zaliha, a već za iduću sve će zavisiti od cijene žive vage svinja – kazao je Tarana.

Osim na domaćem tržištu, uskoro očekuje da će svoje dragocjene proizvode plasirati i u Beogradu.

– Pršutu plasiramo u Srpskoj, ali i širom BiH. Otvaranjem “Hercegovačke kuće” u Beogradu svi koji vole pršutu i sebi to mogu priuštiti, moći će da kupe ovaj autohtoni proizvod – rekao je Tarana.

Bojan Vukajlović iz Trebinja kazao je za “Glas Srpske” da se, uz pčelarstvo, posljednjih godina bavi i proizvodnjom suvomesnih proizvoda. Prema njegovim riječima, prednjače kobasice i pršutu.

– Cijena pršute ostala je ista kao lani, jer su svinje plaćane po nižim cijenama nego što su sada. Kod nas je 30 maraka kilogram pršute u komadu, a 40 maraka narezanog – kazalo je Vukajlović.

Ističe da se plaši posljedica afričke kuge, jer ako budu primorani da uvoze meso iz inostranstva izgubiće na kvalitetu.

– To bi značilo da koristimo meso kojem ne znamo porijeklo. Uvoznici se navode da je meso iz Holandije i Njemačke, ali ko će znati odakle je došlo. Do sada smo uzimali meso od domaćih proizvođača iz Srpca i Gradiške – rekao je Vukajlović.

Vlasnik trebinjske pršutane “Jokanović” Velo Jokanović rekao je da neočišćena pršuta kod njih košta 23 marke, a 32 marke očišćena. Najviše prodaju u BiH, a uskoro će i oni svoje proizvode plasirati na tržište Srbije.

– Prodaja je znatno opala, kriza utiče na sve sfere, a pršut je ipak luksuz. Za cijelu pršutu potrebno je izdvojiti od 160 do 200 maraka, zavisno od težine – rekao je Jokanović.

Sušenje

Bojan Vukajlović je objasnio kako izgleda tradicionalan proces sušenja pršute.

– Od polutki se kroje pršute, zatim se sole i tako stoje od deset do 15 dana. Idu pod teret na cijeđenje, onda se ispiraju. Zatim se suše u hladnjači, kače i idu na dim. Mi konkretno sušimo u jednom selu između Gacka i Bileće, tu pršuti budu suvi već od sredine marta – rekao je Vukajlović.