Prerađivačka industrija je kičma i osnovna laboratorija privrede u Republici Srpskoj, a da bi profitabilnost u toj grani podigli sa trenutnih 15 procenata na više i da bi ona stvarala veću dodatu vrijednost, neophodna su ulaganja u savremenu tehnologiju.

Ističu to sagovornici “Glasa Srpske” pojašnjavajući da prerađivačka industrija u RS stvara jednu četvrtinu dodate vrijednosti i da je upravo to pravac u kojem treba djelovati da bi išli naprijed.

Ekonomista Marko Đogo objašnjava da prerađivačka industrija vraća malo u odnosu na uloženo.

– Imajući u vidu tehnologiju iz prošlog vijeka koja se koristi u toj industriji i dodata vrijednost je mala u prerađivačkoj industriji kod nas, kao i svuda u svijetu. Najjednostavnije rečeno dobijete malo u odnosu na uloženo. Mnogo više resursa se troši nego što se vraća u tom sektoru – objašnjava Đogo.

On naglašava da to ne znači odmah da je efekat negativan, već da je, u relativnom smislu, ta grana, u odnosu na neke druge grane privrede, manje efikasna u potrošnji resursa.

– Privreda ne može postojati bez iole razvijene industrije. Indirektni efekti od postojanja industrije značajno prevazilaze ono što se može računovodstveno izmjeriti. Prerađivačka industrija nam treba, ali savremenija, kako bi stvarala veću dodatu vrijednost – zaključio je Đogo.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da nimalo ne raduje činjenica da je stopa profitabilnosti u prerađivačkoj industriji izuzetno niska, baš kao i lični dohoci.

– Treba pronaći način kako da ta industrija u narednom periodu postane profitabilnija. Zbog niskih plata i profita tu nema mogućnosti za preraspodjelu novca, a rast plata je nužan ukoliko se želi očuvati životni standard i podići nivo ekonomske aktivnosti – istakao je Stevanović.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u prošloj godini u Srpskoj je bilo 8.361 aktivno preduzeće i 18.762 preduzetnika koji tržišno posluju, a oko 194.000 zaposlenih angažovano je u područjima industrije.

Najveće troškove rada po zaposlenom imala su preduzeća u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom.

Statističari su izračunali da je u stvaranju dodate vrijednosti po faktorskim troškovima najveće učešće od 24,8 odsto imala prerađivačka industrija.

Sa druge strane, stopa profitabilnosti nefinansijske poslovne ekonomije u RS u 2021. godini iznosila je 16,5 odsto, dok su najveće stope profitabilnosti postignute u područjima poslovanja nekretninama 57 odsto, informacija i komunikacija 40,2 odsto, te 33,8 procenata u oblasti umjetnost, zabava i rekreacija.

Hlađenje

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da su dosadašnji rezultati, kada je u pitanju izvoz proizvoda iz prerađivačke industrije, bilježili pozitivne trendove, ali da postoji bojazan da bi to moglo da se promijeni u idućoj godini.

–  Prema nekim informacijama tržište Evropske unije pomalo se hladi u smislu smanjenih narudžbi za iduću godinu naročito u oblasti drvne industrije zbog čega se očekuje da će doći do pada izvoza u tom sektoru – rekao Trivić.

 

izvor:Glas Srpske/FOTO:Glas Srpske