Predstavnici trgovačkih lanaca u Srpskoj danas bi trebalo da se ponovo sastanu sa resornim ministrom Denisom Šulićem i iznova će razgovarati o cijenama, s tim što ni potrošači ni ekonomisti ne vjeruju da će to donijeti značajnija pojeftinjenja, te sugerišu niz drugih mjera, uključujući i uvođenje poreza na ekstraprofit, što ni ministar ne isključuje kao jednu od otvorenih mogućnosti.

Šulić je sa trgovcima sjedio za stolom i prije nekoliko mjeseci, te dogovorio kampanju “Društveno odgovorni”, ali ćete teško naći kupca koji će reći da je u marketu koji se odazvao kampanji bio prijatno iznenađen novim cjenovnicima.

Štaviše, borci za zaštitu potrošača takođe poručuju da ništa jeftinije nisu pronašli nakon što je ta kampanja počela, ali, uprkos tome, ministar trgovine i turizma Republike Srpske kaže  da će da istraje na toj ideji.

Potvrdio je to i kada je u srijedu Milorad Dodik, predsjednik Srpske, na društvenoj mreži X naveo da bi akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda, kao vid pomoći stanovništvu, dobro došla i u Republici Srpskoj.

“Zato ću zatražiti od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske da u narednim danima održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se takva akcija sprovede i u Republici Srpskoj”, naveo je Dodik, koji nije dugo čekao odgovor Šulića, a koji je napisao da inicijativu podržava, te da će održati sastanke sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i domaćih proizvođača o mogućnostima proširenja obuhvata kampanje “Društveno odgovorni”.

Ekonomisti, međutim, poručuju da je ključni problem to što Vlada moli trgovce da se ponašaju “normalno”, odnosno da formiraju cijene prema stvarnim ulaznim troškovima, a što bi se trebalo podrazumijevati. Zato bi, sugerišu, jedna od mjera mogla biti uvođenje poreza na ekstraprofit.

“Svakako da je to jedna od mogućih mjera i to bi trebalo svakako uvesti za prethodni period. Bez obzira na to šta se desi sa cijenama u narednom periodu, mislim da u svakom slučaju oni koji su zloupotrebljavali situaciju i ostvarivali ekstraprofit bi trebali uvijek biti za to kažnjeni i to nisu samo trgovci, već i drugi u lancu u nekim slučajevima”, kaže za “Nezavisne novine” ekonomista Igor Gavran.

On misli da je Vlada odavno trebalo da utvrdi nepravilnosti koje svi vidimo na tržištu, napravi objektivne kalkulacije i utvrdi realan nivo cijena i onda cijene u skladu s tim ograniči, uz drastične kazne za svako kršenje.

Učestalije kontrole zagovara Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koja poručuje da ni oni nisu na rafama uspjeli pronaći ništa od proizvoda koji su sniženi u kampanji “Društveno odgovorno”. Na pitanje da li bi porez na ekstraprofit mogao biti jedno od rješenja, ona odgovara potvrdno.

“Moglo bi da bude, ali mislim da ima jednostavnije rješenje, a to je da država ograniči maržu na svim proizvodima i da se onda rade redovnije kontrole. Krajnje je vrijeme da se nešto uradi, jer mi ulazimo u stopu siromaštva koja nikad nije zabilježena na ovim prostorima”, kaže Šešlija za “Nezavisne novine”.

Proizvođači upiru prst na trgovce. Kažu proizvođači da su svoju zaradu spustili na minimum, ali prodavci to nisu uradili.

“Što se tiče cijena, mi smo ih vrlo malo dizali, i to zbog porasta cijena sirovina i energenata. Ključnu ulogu u podizanju cijena imaju trgovci, tu nema dileme uopšte. Od veletrgovaca, do trgovačkih lanaca. Svoje se marže ne odriču i drže ih stalno od 25 do 30 odsto. Poneki to radi na 20 odsto. A mi radimo za pet do maksimalno 10 odsto”, kaže za “Nezavisne novine” Nemanja Vasić, vlasnik jedne mesne industrije u Prnjavoru.

Ministar Šulić, s druge strane, kaže da su na današnji sastanak pozvani predstavnici trgovačkih lanaca, dobavljača i proizvođača. Na naše pitanje da li to ponovo namjerava da moli trgovce da snize cijene, on kaže da to “nije stvar molbe, nego stvar dogovora između institucija i poslovne zajednice”.

Upitali smo ga da li je zadovoljan učinkom dogovorenog na prvom sastanku, a on je odgovorio da je zadovoljan rezultatima kampanje “Društveno odgovorni”, ali u prvom koraku. A potom i priznaje da ima i onih koji su kampanju  ignorisali.

“Pokazali smo da imamo ljude koji su društveno odgovorni, ali i one koji ne žele da budu društveno odgovorni. Ja ću kao ministar i član Vlade i u narednom periodu, kada budemo kreirali mjere prema našoj poslovnoj zajednici, tražiti da se poseban fokus stavi prema ljudima koji su društveno odgovorni u ovim trenucima inflacije”, uvjerava Šulić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Želja je, kaže, da u ovom, drugom koraku teret inflacije ne bude usmjeren samo prema trgovačkim lancima, već i prema proizvođačima, ali i dobavljačima, kako bi se i tu vidio prostor da se dodatno snize cijene.

Upitan da li je imao priliku da pročita podatke o prošlogodišnjoj dobiti trgovačkih lanaca koji posluju u Srpskoj, on odgovara da zna da nijedan od njih nije poslovao negativno, te da su im dobiti na nivou iznad prosječnih dobiti većine poslovnih subjekta u Republici Srpskoj. I to nam mnogo toga govori, rekli smo mu, ali…

“Ne bih samo prebacivao lopticu na trgovačke lance”, odgovara Šulić.

Na naše pitanje da li je jedna od otvorenih mogućnosti i uvođenje poreza na ekstraprofit, on je odgovorio – zašto ne razgovarati i o tome.

“Zašto ne razgovarati o tome i u javnom prostoru? Evo, vi ste dali tu ideju. Ja sam uvijek protiv ljudi koji zarađuju ekstraprofit”, poručio je, između ostalog, Šulić.

Treba podsjetiti i da su cijene namirnica globalno pale na najniži nivo u posljednje dvije godine, ali to naši potrošači ne osjete na vlastitim novčanicima, pa zbog toga građani sumnjaju da neko, na njihovu štetu, i te kako kupi kajmak.