Vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u prvih pet mjeseci ove godine dostigla je 39,55 miliona KM, što je za milion više nego u istom periodu lani, a da neznatan rast nije nada u oporavak mljekarskog sektora BiH saglasni su domaći proizvođači, koji tvrde da posluju na ivici rentabilnosti.

Da blagi rast izvoza nije najpozitivniji pokazatelj svjedoče i statistike o spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH, iz kojih je vidljivo da uvoz, koji je duplo veći, u potpunosti poništava izvozne rezultate.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u zemlju su od januara do kraja maja uvezeni mlijeko i mliječni proizvodi vrijedni 84,11 miliona KM, dok su godinu ranije u istom periodu na tržište BiH stigli ovi proizvodi vrijedni 65,54 miliona maraka, iz čega je vidljivo da je uvoz imao mnogo veći rast iz izvoza.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođač i mljekara RS Vladimir Usorac stanje u mljekarskom sektoru ocjenjuje poražavajućim.

– Skok od milion maraka je zanemariv u odnosu na rast izvoza, posebno kad se uzme u obzir da izvozimo mahom pasterizovano mlijeko, koje je jeftina sirovina, a uvozimo sireve, skutu, maslac i slične proizvode koji su na tržištu nekoliko puta skuplji. S druge strane, cijene su otišle u nebo, što znači da smo količinski izvezli manje nego lani – objašnjava Usorac za “Glas Srpske”.

Dodaje da je proizvodnja, uprkos tome što je otkupna cijena mlijeka u ovoj godini povećana za oko 25 odsto, na izdisaju.

– Istina je da je otkupna cijena lani iznosila 60 feninga, a da je sada 80, plus redovna subvencija resornog ministarstva od 25 feninga, ali to je tek toliko da ostanemo u životu, zarade nema. Samo kilogram koncentrata košta 1,20 KM, plus troškovi silaže, sjenaže, struje, vode. Zbog svega toga brojni farmeri su smanjili broj grla, a to će biti još masovnije u narednim mjesecima jer je godina sušna i neće biti hrane – ističe  Usorac.

Da se problemi gomilaju, tvrdi i proizvođač mlijeka iz šamačkog sela Tišina Čedomir Borojević, na čijoj je farmi trenutno oko 450 grla.

– Mljekarski sektor je nekada bio najstabilnija grana poljoprivrede u BiH, ali sada smo daleko od toga. Otkupna cijena mlijeka je preniska, tako da ekonomske opravdanosti nema. Zbog suše ne uspijevamo proizvesti dovoljno kabaste hrane za stoku, a cijena stočne hrane je otišla u nebo – žali se Borojević.

Navodi da bi otkupna cijena od marke po litru mlijeka, plus subvencije, donekle bila zadovoljavajuća.

– Cijena mlijeka na relaciji farmer – mljekara morala bi biti veća. To bi nam pomoglo da očuvamo proizvodnju na sadašnjem nivou i prebrodimo teška vremena, koja su neizvjesna i turbulentna svima, ne samo mljekarima – rekao je Borojević.

Radna snaga
Čedo Borojević ističe da je nedostatak radne snage jedan od ozbiljnijih problema s kojima se susreću proizvođači u mljekarskom sektoru.

– Sve teže dolazimo do radnika koji žele da rade na farmama. Svi bježe od teškog posla, bez obzira na redovnu i solidnu platu. Ko u domaćinstvu nema vlastitu radnu snagu, ne može ni da planira ozbiljniji rast proizvodnje – rekao je Borojević.

 

izvor:Glas Srpske/FOTO:Glas Srpske