Pojedine parcele, koje su ove sezone trebalo da budu pod “žutim” zlatom, ostale su prazne, jer su prema riječima proizvođača u Semberiji majske kiše prolongirale sadnju, a kada se vrijeme konačno ukazalo, dobar dio rasada je propao u plastenicima.

Zlatinko Stevanović iz bijeljinskog sela Donji Zagoni kaže da u posljednjih 15 godina koliko se bavi ovom proizvodnjom nije bilo teže.

 – Rasada je počela da cvjeta još u plastenicima u kojima je bila dugo zbog kiše. Kada smo je iznijeli na njivu, udarila je suša i biljka je zabetonirana – kaže Stevanović koji duvan uzgaja na sedam hektara.

U najboljem slučaju prinosi će biti prepolovljeni, kaže Stevanović i dodaje da na 20 dunuma nije ni iznio rasadu na njivu.

– Odustaju ljudi od ove proizvodnje, ali mi koji smo uzeli zemlju u zakup i uložili u mehanizaciju ne možemo izaći, nemamo gdje. Puno je posla do berbe, a svi jedva čekamo da se osuši list i da podvučemo crtu – rekao je Stevanović.

I tehnolog u bijeljinskom “Duvanu” Milenko Todorović rekao je da je ovo teška godina jer su njihovi kooperanti kasnili u samom početku s obzirom da je zemlja bila puna vode.

– Imamo ugovor sa kooperantima koji sade duvan na 200 hektara. Plašimo se i kakvo će tržište biti ove godine, jer će kvalitet biti znatno slabiji, a prinos i do 40 odsto manji od očekivanog – kazao je Todorović.

Prema njegovim riječima, stagnacija u ovoj proizvodnji je, zbog mnoštva problema, evidentna, a nadu ulijeva bolja otkupna cijena.

Situacija nije bolja ni u Ljubinju koje je oduvijek bilo poznato kao poljoprivredni kraj. Vrijedni Hercegovci obrađuju gotovo svaki pedalj zemlje, ali u posljednje vrijeme sve je manje zasada pod duvanom.

Za Mirjanu Pecelj, koja sa suprugom nakon što su ostali bez posla proizvodi duvan, najveći problem je to što nemaju siguran otkup.

– Poljoprivreda je rizična grana, moramo da sačekamo da nam dođe nakupac, cijenu ne diktiramo, a prinosi variraju od godine do godine. Nemamo siguran plasman, ali borimo se – rekla je  Peceljeva.

Podsjeća da se duvan u Ljubinju zbog povoljne klime uzgajao vijekovima i bio je glavni izvor prihoda za tamošnje stanovništvo, dok je danas sve manje onih koji “žive” od duvana.

Mirjana Pecelj ističe da je duvan sunčana biljka kojoj kišni maj i jun nisu išli naruku.

– Ovo što je ostalo solidnog je kvaliteta, a ono što je bilo bolesno, već smo počupali – kazala je Peceljeva, piše Glas Srpske.