Tropske vrućine i suša nanijele su veliku štetu kukuruzu u Semberiji, na pojedinim parcelama nema ni zrna, već samo klasura. Poljoprivrednici užurbano siliraju ono što je preostalo kako bi prehranili stoku, dok stručnjaci upozoravaju na rizik od aflatoksina i ističu da je navodnjavanje jedini siguran put do prinosa u budućnosti.

Kukuruz podbacio, na nekim parcelama nema zrna, ostala samo klasura. Kako prehraniti stoku i ne smanjivati broj grla?

Semberski poljoprivrednici u trci s vremenom, žure da siliraju kukuruz i spasu što se spasiti može. Tropske temperature, praćene sušom, nanijele su štetu, pa je prinos silažnog kukuruza na njivama zahvaćenim crvenilom do 20 tona po hektaru. Na parcelama koje su pošteđene ove bolesti, prinos je za 10 do 15 tona veći. I kvalitet je daleko lošiji od očekivanog.

– Tamo gdje je kukuruz zahvatilo crvenilo katastrofa je, šteta se povećava iz dana u dan. Nema zrna, samo klasura. Ja sam silirao kukuruz na 20 dunuma, 20% je skroba, ostalo celuloza. S obzirom na sušu zadovoljan sam, pamtim i gore godine – rekao Radoslav Savić iz Bijeljine za portal InfoBijeljina.

Veliki broj poljoprivrednika nije predao ovogodišnji rod pšenice u mlinove. Ostavio je za stočnu hranu, jer su zbog sve ekstremnijih vremenskih uslova gubici na kukuruzu neminovni.

– Najvjerovatnije ćemo sijati više pšenice, na uštrb kukuruza, zato što pšenica kako tako nešto bude, uhvati zimske vlage, dok kukuruz bez obzira kako ga rano sijali, rano vrućine stignu pa podbaci. Treba odabrati i hibride koji su otporniji na sušu. Tako hibridi iz grupe 600 uopšte nisu mogli da odrade, dok 200, 300, 400 nešto ima – kaže Čedo Popadić iz Modrana.

Premiju od predate pšenice iskoristiće kaže da dokupi kukuruz.

– Iako je cijena velika moraćemo kupiti kukuruz da prehranimo stoku, dok naš stigne za berbu koja će početi idućeg mjeseca i onda ćemo vidjeti koliko ćemo stoke zadržati, to se ništa ne zna – ističe Popadić.

Suša je stres za biljke, pa se u ovakvim godinama javlja aflatoksin, što je najveći problem proizvođačima mlijeka jer su u tom slučaju u potpunom minusu. Stručnjaci preporučuju izbor hibrida tolerantnijih na stres i plijesni, proizvodnju kukuruza u plodoredu, pravovremeno siliranje, sabijanje silaže teškim traktorima da bi se vazduh što bolje istisnuo iz mase i tako smanjio rizik od pojave plijesni i buđi i sprečavanje kontaminacije u skladištima.

Suša uzima sve veći danak na poljima. Ni primjenjene agrotehničke mjere nisu pomogle na parcelama koje nisu uz rijeke ili nisu navodnjavane. Samo oni koji budu imali sisteme za navodnjavanje moći će ubuduće da računaju na dobar prinos.

Izvor: Info Bijeljina