Snijeg u aprilu ugrozio voće

05.04.2023. - Poljoprivreda

Zahlađenje praćeno padavinama i promjenljivo vrijeme zadržaće se narednih sedam dana u većini krajeva u Republici Srpskoj, dok se normalizacija vremenskih uslova očekuje nakon 11. ili 12. aprila, izjavila je u razgovoru za “Nezavisne novine” Milica Đorđević, meteorolog iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

 

Istakla je da pojava snijega u aprilu nije nešto neuobičajeno na našim područjima.

“Ono što smo mogli da primijetimo zadnjih godina je da su zime sve toplije i toplije, tako da se pravo zimsko vrijeme pomjera. Sve češće imamo pojavu kasnog mraza i snježnih padavina, pa se dešavalo prethodnih godina da imamo više snijega u martu i aprilu nego u zimskim mjesecima. Na primjer, 2021. godine bilo je jačih snježnih padavina u aprilu, pogotovo na istoku, u regionu Podrinja, kada je težak i vlažan snijeg napravio veliku štetu, dok je prošle godine snijega bilo u martu”, kazala je Đorđevićeva.

Naša sagovornica ističe da je najviše snježnih padavina palo u dijelovima centralnog Balkana, u Srbiji i kod nas, na istoku, dok je u noćnim satima malo snijega palo i na zapadu, ali su u pitanju male količine i snijeg je već u utorak ujutro prestao da pada, osim na istoku, gdje se očekuje nastavak padavina.

“Visina snježnog pokrivača u nižim predjelima na istoku je od jedan do tri-četiri centimetra, a u višim krajevima najviše snijega je bilo od pet do 15 centimetara, koliko je u utorak ujutro imao Han Pijesak. Snijeg pada učestalo na istoku, duž rijeke Drine, pogotovo u višim krajevima, dok će u ostalim krajevima Republike Srpske biti ili uglavnom suvo ili uz veoma slabe padavine”, rekla je Đorđevićeva i napomenula da smo svjedoci zadnjih godina sve toplijeg vremena i učestalijih pojava ekstremnih vremenskih događaja.

“Cijela zima i mart su bili topliji i iznad prosjeka, a vjerovatno će i april biti takav, ali dok imamo ove epizode prodora hladnijeg vremena i vazduha u aprilu, mogu da izazovu određenu štetu, posebno voćarima i poljoprivrednicima. Klima se definitivno promijenila, ne samo kod nas, već i u regionu i svijetu, a Balkan je dosta podložan promjenama klime, jer primjećujemo stalni porast temperature, a nažalost, i sve češću pojavu ekstremnih događaja, koji su se prije dešavali jednom u deset godina, a sada skoro svake godine”, tvrdi Đorđevićeva.

Snijeg i niske temperature u aprilu najviše su zabrinuli voćare, kojima su agrometeorolozi uputili upozorenje da se narednih dana očekuje mraz koji može da prouzrokuje znatnu štetu u voćnjacima breskve, kajsije, ranih sorti šljive i trešnje i preporučuju poljoprivrednim proizvođačima da 24 časa prije pojave mraza upotrijebe kombinaciju preparata na bazi aminokiselina i hormona.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da voćari nemaju uslova da zaštite voćke od niskih temperatura i mraza.

“Određene institucije nam preporučuju da zaštitimo voćke, ali većina nema čime da ih zaštiti, jer nemaju antifrost sistem, poznati i kao orošavanje. To je jedini način za zaštitu od mraza, ali nije dostupan svima, jer je jako skup sistem. Nemaju svi ni vode, a ni uslova koji su potrebni. Antifrost sistem je jako dobar i obećava zaštitu od većih minusa. U našoj praksi, zaštita aminokiselinama i stimulantima nije pokazala dobre rezultate, isto je jako skupa, ali mi je radimo da imamo čistu savjest. Zaštita zadimljavanjem ne služi svrsi, jer zadimljavanje može vršiti neko ko ima nekoliko stabala, a mi koji imamo po 10, 15 ili 20 hektara teško možemo zagrijati velike površine”, objašnjava Dojčinović.

Ističe da je jedino rješenje antifrost sisitem i da voćari moraju vršiti pritisak na Vladu Republike Srpske i institucije da im obezbijede tehničku vodu da bi mogli adekvatno uraditi zaštitu kako se radi u modernom voćarstvu u Evropi.

 

izvor :Nezavisne/FOTO:pIXABAY