Sjetva pšenice na plodnim ravnicama Semberije privodi se kraju, a ratari tvrde da su brazdu, u odnosnu na lani, skratili i do 25 odsto jer ih je ovogodišnja niska otkupna cijena hljebnog žita satjerala uz zid i onemogućila dalja ulaganja.

Domaći proizvođači pšenice ovu godinu neće pamtiti po dobrom, jer im gotovo ništa nije išlo naruku. Pored slabih prinosa i lošeg kvaliteta žita, so na ranu bila je otkupna cijena koja je duplo niža od lanjske.

Kada su ljetos mlinarima predavali pšenicu ratari su se nadali da bi godinu, ipak, mogli završiti na nuli jer je dogovor bio da im plate 30 feninga po kilogramu pri preuzimanju te da im doplate razliku ukoliko na berzanskom tržištu dođe do rasta cijena.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Boško Radić kaže za “Glas” da se te nade, nažalost, nisu obistinile.

– Cijena pšenice je već završena priča. Na kraju smo je prodali po 0,30 KM, jer nije bilo mogućnosti da dobijemo više. Na globalnom tržištu se desio pad cijene tako da je proizvodnja pšenice ove sezone za nas bila totalno neisplativa. Posljedica toga jesu manje sjetvene površine i do 25 odsto u odnosu na lani naročito, jer je ove jeseni sjetva mnogo skuplja. Računajući sjeme, đubrivo, prehranu i troškove zakupa moja faktura lani je za 450 dunuma pšenice iznosila 53.000 KM, a ove godine iznosiće od 57.000 do 60.000 KM – rekao je Radić.

On je dodao da su semberski ratari prošle sedmice resornom ministarstvu poslali zahtjev sa nekolicinom prijedloga koji bi koliko-toliko mogli sačuvati ovu granu poljoprivrede.

– Zanima nas koliki će biti ukupan iznos podsticajnih sredstava za pšenicu. Tražimo da ostane na prošlogodišnjem nivou i da se ne posmatra po hektaru jer je realno sjetva smanjena. Svake godine se za zanavljanje proizvodnje zadužujemo, a sredstva otplatimo kada pšenicu ovršimo – kazao je Radić i dodao da se ratarima mora reći da li je uopšte potrebno da proizvode pšenicu ili je isplativije za cijelo društvo da se ona uveze.

Za predsjednika Udruženja mlinara Republike Srpske i vlasnika prijedorske firme “Žitoprerada” Zorana Kosa isplativije je da se uvozi, jer domaća pšenica ne zadovoljava kvalitetom.

– Ove sezone nisam otkupio ni kilogram domaće pšenice, jer hljebno žito kupujem u Mađarskoj gdje se cijena, u zavisnosti od kvaliteta, kreće između 180 i 250 evra po toni. U Srbiji košta oko 170 evra, jeftinija je ali i kvalitetom znatno lošija. Svako kupuje ono što njemu treba – kazao je Kos.

Dodaje da je 0,30 KM koliko su mlinari mahom plaćali ove godine ratarima realan iznos.

– Cijena pšenice u posljednja tri mjeseca je stabilna i ništa novo se neće desiti do iduće žetve. Međunarodno tržište sada nema pretjerano veliki uticaj na nas, jer je Srbija puna prošlogodišnjih zaliha, ima nisku cijenu i žita i brašna. Ništa se ne može spektakularno desiti osim ako Srbija taj tržišni višak ne izveze u neke treće zemlje – naveo je Kos i dodao da vreća brašna od 25 kilograma u Srpskoj sada košta od 20 do 25 maraka.

Vremenski uslovi

Boško Radić ističe da vremenski uslovi ovih dana idu naruku ratarima da posao privedu kraju.

– Kiša koja je padala proteklih dana omogućila nam je da mašinama uđemo u njive i zasijemo žito. Oni koji su ranije ušli u taj posao imali su problema sa suvim tlom koje se teže pripremalo – naveo je Radić.

Izvor: Bl portal