Sijali bi ali nemaju gdje

15.03.2023. - Poljoprivreda

Uprkos proizvoljnim konstatacijama pojedinaca, kako poljoprivredno zemljište u Semberiji zarasta u korov, te da je sve više livada, umjesto  oranica, odavno je utvrđeno da se u Semberiji obrađuje svaki raspoloživi kvadratni metar, te da je već godinama evidentan gotovo hronični nedostatak obradivog poljoprivrednog zemljišta.

Taj problem uveliko osjećaju, ne samo veliki proizvođači, kao što je “ZP Komerc”, već i farmeri koji imaju po dvadesetak i više grla na svojim farmama.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede  Savo Minić, prilikom nedavnog boravka u Bijeljini izjavio je da je nedostatak zemljišta, u pravom smislu te riječi, hronični problem za poljoprivrednike Republike Srpske.

 “Problem je izražen u Kozarskoj Dubici, Gradiški, Šamcu, ali i ovdje u Bijeljini, kada je u pitanju obradivo poljoprivredno zemljište, jer je izražen nedostatak obradivog zemljišta. Činjenica je da su pravna lica imala mogućnost uzimanja zemljišta pod koncesiju i najčešće su, putem individualnih zajtjeva, pravna lica u posjedu najvećih parcela obradivog poljoprivrednog zemljišta. Vlada RS, zajedno sa lokalnim zajednicama, mora izvršiti identifikaciju svih mogućih parcela koje mogu biti predmet dodjele za obradu, bilo da je u pitanju koncesija ili zakup. Vlada RS ozbiljno razmišlja  o nekim idejama koje su trenutno usporene i onemogućene ovim što se trenutno dešava na nivou BiH i na Ustavnom sudu Bi vezano za raspolaganje entitetskom imovinom. Sigurno je to da Republika Srpska u svom kapacitetu raspolaže nekretninama, zemljištem i šumama, ali nam ovakvi propcesi odvlače pažnju da bismo se mogli studioznije pozabaviti ovim problemom i donositi neke upravne mjere”, kaže ministar Minić, ističući i to da u pojedinim opštinama imama i zaraslog, odnosno neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Vlasnik je nepoznat, u smislu da je nepoznata njegova adresa stanovanja, jer je negdje odselio dalje sa ovih prostora.

 “Treba razmišljati i u tom smislu, kako i na koji način identifikovati te parcele, izraditi neki model korištenja, sa podračunom, na koji bi se  izdvajala određena sredstva kao iznos prosječne zakupnine ili koncesije. Jednostavno, moramo razmišljati da sa postojećom poljoprivrednom mehanizacijom i sa proizvodnjom hrane, koja je ključna, Vlada RS i resorno ministarstvo će uložiti dodatne napore da se obradi što više poljoprivrednih površina. Resorno ministarstvo je prihvatilo i takozvane izjave na osnovu kojih se dokazuje obrađivanje određenih poljoprivrednih kultura koje mogu biti predmet podsticaja. Ovaj problem traži sistemsko rješenje i mi na tome aktivno radimo”, kaže ministar Minić.

Bijeljina.com