Globalni problemi, inflacija i rat u Ukrajini odavno uzimaju danak. Sve to uzrok je naglih turbulencija na tržištu s akcentom na tržište poljoprivrede. A poljoprivrednici muku muče jer je, proizvodnja kažu, skupa kao i repromaterijal.

Procjenjuju da će ova godina biti jedan od ključnih pokazatelja u kakvom će stanju poljoprivreda biti u narednom periodu. Brojni poljoprivrednici izvoze na veliko u zemlje Evropske unije dok su semberski poljoprivrednici osvojili tržište Hrvatske i to sa kupusom jer je, potražnja za hranom, nikada veća.

Izvoz povrća iz Bosne i Hercegovine u stalnom je porastu. Bilježi se rekordna potražnja za hranom. Semberski proizvođači već su sklopili ugovore. Čak 90 odsto plasirane robe, prošle godine odnosilo na izvoz, što je za proizovđače jedan od najvažnijih segmenata posla.

‘’Ono što je vrlo bitno je da je potražnja za hranom vrlo velika gdje smo dogovorili enormno velike količine. Potražnja je za povrćem negdje oko 200 šlepera, to je znači negdje oko 2.000 tona sigurnog plasmana i nešto oko 500 tona za slovenačko tržište, ’’ kazao je Mićo Živić direktor Poljoprivredne zadruge ‘’Povrtlarstvo’’ iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine.

Iz ove Zadruge rade na obezbjeđivanju start up paketa za siromašnije poljoprivrednike kako bi dobili subencionisan repromaterijal u vrijednosti od 4.000 KM.

‘’Subvencija bi iznosila do 50 odsto. Znači, 50 odsto plaćaju oni a 50 odsto IFAD projekat. Ne samo što je novčana pomoć, nego što se pruža sigurnost ljudima da neko misli o njima. Mi smo tu organizatori I što se tiče organizovanja proizvodnje i organizovanog otkupa, ’’ pojasnio je Živić.

Nadaleko poznati semberski kupus osvojio je hrvatsko tržište.

‘’Borba je sa Srbijom i sa ostalim zemljama u okruženju. Ja sam prošle godine uspio da se probijem na to tržište. Zadovoljili smo sve kriterijume da su ljudi iznenađeni vremenom i našom ozbiljnošću. Sve je moralo biti kako je dogovoreno. Mi radimo sa PVC boksovima I tu smo dobili prednost u odnosu na zemalje okruženja i tako smo potisnuli druge njihove dobavljače,’’istkao je Živić.

Poljoprivrednici tvrde da je naplata sa stranog tržišta mnogo sigurnija.

S druge strane, Bosna i Hercegovina mnogo više uvozi robu nego što izvozi. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BIH uvezena vrijednost hrane tokom prošle godine, iznosila je 4,43 milijarde maraka. Postavlja se pitanje, kako zaštiti domaće tržište?

‘’Cijenim da se mogu donijeti određene zaštitne mjere prilikom uvoza odrđenih proizovda u Bosnu i Hercegovinu ali da to moramo raditi zajedno sa institucijama Republike Srpske i Federacije BIH. Čini mi se da se ovdje jako intenzivno proizvodi kompleks od evropske delegacije u Bosni i Hercegovini. Značajna količina roba dolazi iz Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu, a pri tome, imamo iproblem i s plasmanom naših proizovda, a to ugrožava našu domaću privredu odnosno, naše primarne proizvođače. Mi moramo napraviti balans,’’ rekao je Staša Košarac ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BIH.

On smatra kako bi se to pitanje u narednom peridou u potpunom partnerstvu sa institucijama Republike Srpske i Federacije BIH trebalo da definiše kroz SSP sporazum, a koji bi omogućio, kako tvrdi Košarac da se otvori revizioni postupak SSP-a.

‘’Republika Srpska intenzivno investira u primarnu proizovdnju sektora poljoprivrede i u tom kontekstu moramo imati adekvatnu politiku. Naravno, u tome nam treba podrška Federacije BIH kako bi odluka bila donesena ali nećemo odustati,’’ poručio je Košarac.

Jedan od apsurda je što se uvozi hrana koja i više nego dobro uspijeva na našem području. Prema procjenama, od ukupne količine hrane koju tokom godine pojedemo, nevjerovatnih 70 odsto iz uvoza. Primjer su ove jabuke. Uvezene su iz Italije i kilogram košta 3,5 maraka ali ukusom nije ni približna kao ova domaća.

Izborom domaćih proizovda štitimo naše proizvođače, piše UNA.