Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske provodi medijsku kampanju s ciljem podizanja svijesti o opasnostima od požara na otvorenom prostoru. Kampanja se realizuje u okviru Programa upravljanja požarima na otvorenom na prostoru Zapadnog Balkana (LFMWB), koji finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC).

Osnovna poruka je jasna, prevencija je najjače oružje u borbi protiv sve učestalijih i razornijih požara.

Ozbiljne posljedice

Podaci pokazuju da su požari u Republici Srpskoj u posljednje dvije decenije ostavili ozbiljne posljedice.

Od 2000. do 2022. godine izgorjelo je oko 244.923 hektara površina, od čega 139.722 hektara šuma i šumskog zemljišta. Prosječno, svake godine požari zahvate oko 6.000 hektara, a bilježi se oko 156 požarnih incidenata godišnje.

Najugroženiji dio Srpske je istočna Hercegovina – Trebinje, Bileća, LJubinje, Berkovići, Gacko, Nevesinje i Istočni Mostar. U ovim područjima je registrovano čak 81 odsto ukupne opožarene površine.

Česti požari bilježe se i na područjima Šipova, Rudog, Rogatice i Višegrada.

Ljudski faktor

Iako klimatske promjene dodatno povećavaju rizik, kao što su duge suše, visoke temperature i ekstremni vremenski uslovi, nadležni ističu da je ljudski faktor i dalje najčešći uzrok izbijanja požara.

Paljenje korova i žetvenih ostataka, spaljivanje otpada, nepažnja prilikom boravka u prirodi, ali i namjerno izazivanje požara, stoje iza velikog broja slučajeva.

Poseban problem predstavlja zaraslo/zapušteno poljoprivredno zemljište u ruralnim predjelima, gdje se akumulira velika količina lako zapaljivog i gorivog materijala. U uslovima povišenih temperatura i jačeg vjetra, dovoljna je jedna iskra da se požar proširi na velike površine.

Ekonomska šteta

Ekonomska šteta u periodu 2000–2022. godine premašuje 32,8 miliona maraka direktnih gubitaka, uz dodatnih gotovo 1,9 miliona maraka troškova gašenja. Međutim, posljedice su mnogo šire – degradacija šuma, gubitak biodiverziteta, pojačana erozija, širenje potkornjaka na oslabljene sastojine, ugrožavanje turističkih potencijala i zagađenje vazduha koje direktno utiče na zdravlje stanovništva.

Preporuke

Iz Ministarstva poručuju da su sezone požara sve duže, a požari sve češći i opasniji.

Upravo zato pomenuta kampanja ima za cilj da dopre do svakog građanina.

Nadležni su izdali sljedeće preporuke:

• Ne paliti vatru na otvorenom prostoru, naročito tokom sušnih i vjetrovitih dana.
• Održavati zaštitni pojas oko stambenih i pomoćnih objekata (ukloniti nisko rastinje i suve grane u neposrednoj blizini kuće).
• Ne spaljivati korov, žetvene ostatke i otpad bez prethodne najave i odobrenja nadležnih službi.
• Ne bacati opuške i staklenu ambalažu u prirodu.
• Prilikom boravka u šumi ili na izletištima koristiti samo uređena ložišta, ako su dozvoljena, i vatru u potpunosti ugasiti prije odlaska.
• U slučaju uočavanja požara odmah obavijestiti vatrogasce na broj 123 ili policiju na 122, kao i nadležnu službu civilne zaštite.

Takođe, nadležni apeluju da se požar ne pokušava gasiti samostalno ukoliko postoji opasnost po život, već da je najvažnije brzo i tačno prijaviti lokaciju požara.

Prevencija je ključ

Sistem zaštite od požara u Republici Srpskoj oslanja se na saradnju civilne zaštite, vatrogasnih društava, šumarskih preduzeća, policije i Helikopterskog servisa, ali bez odgovornog ponašanja građana nijedan sistem ne može biti u potpunosti efikasan.

U okviru Programa upravljanja požarima, poseban akcenat stavljen je na prevenciju, rano otkrivanje požara, jačanje lokalnih kapaciteta i primjenu savremenih tehnologija poput satelitskog nadzora i geoinformacionih sistema.

Stručnjaci naglašavaju da jedan uloženi evro u prevenciju može imati efekat višestruko veći od sredstava utrošenih na gašenje i sanaciju.

“Na kraju, život uz rizik od požara ne znači živjeti u stalnom strahu. To znači podsjetiti da se prevencija ne dešava izolovano, već kroz zajedničku brigu i odgovornost. Svaka pokošena livada, svaki šumski put, svaki informisani građanin i svaka oživljena lokalna tradicija jačaju mrežu sigurnosti koja štiti zajednice. Opasnost od požara uvijek će postojati kao dio predjela, ali ona ne mora prerasti u katastrofu. Uz pripremu, poštovanje prirode i saradnju, požari mogu postati podsjetnik na našu odgovornost da brinemo o mjestima koja zovemo domom”, poručuju iz resornog ministarstva.

Radionica

Podsjećamo, juče je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske održana i radionica za medije posvećena upravljanju požarima na otvorenom prostoru, sa ciljem jačanja saradnje i dodatnog informisanja javnosti.

Poruka kampanje je jednostavna: “Jedan postupak mijenja sve. Spriječi. Reaguj. Sačuvajmo predjele od požara.“

Jedan nepažljiv trenutak može izazvati katastrofu, ali jedna odgovorna odluka može je spriječiti.

Banjaluka.com