Nakon što je u domaćinstvu na području Šipova potvrđen jedan slučaj antraksa kod krave, nadležne institucije Republike Srpske odmah su reagovale, a iz resornog ministarstva i veterinarske struke poručuju da nema razloga za paniku, jer sprovode sve propisane mjere i rizik od širenja bolesti je nizak.
Slučaj je danas potvrđen u mjestu Stupina u opštini Šipovo, nakon čega su na teren izašle nadležne veterinarske službe i inspekcijski organi, koji u skladu sa protokolima sprovode sve zakonom propisane mjere.
Iz resornog ministarstva ističu da je riječ o pojedinačnom slučaju, da je bolest poznata na ovim prostorima i da je vakcinacija jedna od ključnih preventivnih mjera.
Pomoćnik ministra za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Negoslav Lukić istakao je da su preduzete sve zakonom i veterinarskim protokolima propisane aktivnosti te da će, nakon što budu utvrđene sve činjenice na terenu, biti preduzete i dodatne mjere.
– Na terenu djeluju nadležne veterinarske službe i inspekcijski organi uz stručni nadzor – naglasio je Lukić apelujući na vlasnike stoke da prijave svaku sumnju na bolest, strogo se pridržavaju biobezbjednosnih mjera i da ne prometuju niti kolju grla bez veterinarskog pregleda i propisane dokumentacije.
On je podsjetio da je antraks teška zarazna bolest koju izaziva bakterija bacilus antraksa, čije spore mogu decenijama, pa i stotinama godina preživjeti u zemljištu te da, iako može oboljeti i čovjek, rizik za širu javnost ostaje nizak ukoliko se poštuju uputstva nadležnih službi.
Predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi RS Goran Mitrović podsjetio je da se antraks i ranije pojavljivao na području Šipova, Majevice i okoline Brčkog, ističući da nema mjesta za paniku.
– Vakcina je dostupna i finansijski prihvatljiva, a vakcinisana stoka je zaštićena, tako da uz pravovremenu vakcinaciju antraks ne predstavlja veću prijetnju – rekao je Mitrović.
Direktor Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan” Banjaluka Dragan Knežević potvrdio je da je za sada zabilježen jedan slučaj kod govečeta u domaćinstvu sa područja Šipova, te naglasio da je riječ o bolesti koja je već registrovana na više područja u regionu, uključujući Manjaču, sarajevsko-romanijsku regiju i Hercegovinu, kao i u zemljama okruženja.
– Kada se bolest dokaže, područje se proglašava antraksnim distriktom i pod posebnim mjerama ostaje i do 20 godina. Veterinarske inspekcije su na terenu, postoje jasni pravilnici i ukoliko se mjere sprovode u skladu sa strukom, ne postoji veliki rizik od širenja bolesti – poručio je Knežević dodajući da će nakon epizootiološke procjene resorno ministarstvo donijeti odluke o eventualnoj vakcinaciji.
Od antraksa najčešće obolijevaju biljojedi, te su najranjivije ovce i koze, potom goveda i konji, dok su svinje i psi relativno otporni na ovu bakteriju. Infekcija antraksom uopšte nije primjenjiva na peradi.
Ono što je specifično za ovu zaraznu životinjsku bolest jeste što može preći i na ljude, a prenosi se direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, zaraženim životinjskim proizvodima, udisanjem spora bakterije ili konzumacijom zaraženog mesa. Kod ljudi je najčešći kožni antraks u vidu rana koje postanu crne kraste. Takođe je moguće da dođe i do inhalacionog antraksa, što je najteži oblik, i gastrointestinalnog antraksa, koji se dobija konzumiranjem zaraženog mesa. Međutim, ovakva bolest je rijetka, postoji efikasna terapija antibioticima i najvažnije je da se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.