Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Damir Barašin izjavio je da su pčelari ove godine dobili rekordne podsticaje, ali i da je pčelarska sezona bila teška.

Barašin je podsjetio da je za pčelarski sektor izdvojeno više od 1.600.000 KM ili 10 KM po košnici, što je značajno povećanje u odnosu na prethodne godine.

Prema njegovim riječima, pčelarska sezona i paša bile su bogate samo u Hercegovini.

“Prosjek na nivou Srpske je daleko ispod nekih ranijih godina, tako da ne možemo biti zadovoljni ovom sezonom – rekao je Barašin.

On je istakao da se prosječna cijena meda, kada je riječ o Krajini, Posavini i dijelovima Srpske, kreće od 20 KM do 25 KM, a u Hercegovini od 25 KM do 30 KM.

Barašin kaže da domaćim pčelarima probleme predstavlja i med sumnjivog kvaliteta i niskih cijena koji se uvozi.

“BiH je prošle godine uvezla više od 180 tona meda iz Turske. To nam daje pravo da sumnjamo u kvalitet tog meda, pogotovo jer znamo da je Evropska komisija ove godine prilikom kontrola u EU od 15 uzoraka turskog meda 14 nije odgovaralo potrebnim parametrima – naglasio je Barašin, te dodao da ovo nije slučaj samo sa turskim medom, nego da ima i meda upitnog kvaliteta iz drugih zemalja.

On je ocijenio da su kontrole u BiH preblage, jer se radi sa veoma malo parametara zbog čega je moguće da zbog toga prilikom uvoza na tržište dospije med lošeg kvaliteta, kao i da je potrebno pooštriti kontrolisanje i uvesti savremenije analize.

Barašin je rekao da se potrošačima savjetuje da se prilikom kupovine obrate lokalnim pčelarima koje poznaju, jer je to garancija da će kupiti pravi med.

“Potrošači isto tako ne treba da bježe od kristalisanog meda što je znak da je u pitanju dobar med – pojasnio je Barašin, navodeći da se sve aktivnosti sprovode kako bi se omogućilo da domaći proizvođači mogu plasirati svoj proizvod, ali i da se zaštite potrošači.

On smatra i da bi inspekcijski organi više trebali kontrolisati med koji se već nalazi u prodaji, te da je trenutno prisutna situacija da je med u maloprodaji jeftiniji nego u veleprodaji.

Barašin je podsjetio i da osim podsticaja pčelarski sektor u Srpskoj ima i kapitalne investicije, a pčelari su u prilici da po veoma povoljnim uslovima dođu do opreme koja im je neophodna za pčelarenje.

“U posljednje vrijeme imamo podršku i nekih lokalnih zajednica. Opštine i gradovi u svojim budžetima planiraju određena sredstva za podršku pčelarima i tu izdvajam Banjaluku, Istočno Sarajevo, Trebinje i Ugljevik. U voćarski krajevima sve više se prepoznaje ta potrebna simbioza između voćara i pčelara – zaključio je Barašin.

Izvor: Agencije / Foto: RTRS