Svega nekih desetak dana, možda i manje, zavisno od vremenskih prilika, dijeli nas od žetve pšenice u Semberiji. Od ishoda ovogodišnje žetve, ne bez razloga, strepe poljoprivredni proizvođači, ali i otkupljivači.

Iako je Vlada Republike Srpske učinila dodatne napore da povećanim podsticajima za pšenicu, od 500 KM po hektaru, pomogne poljoprivrednim proizvođačima, niko od njih nije siguran kako će izgledati ambari nakon žetva, da li će biti polupuni ili poluprazni, kakve prinose ćemo imati i koju otkupnu cijenu će ponuditi otkupljivači.

Nakon što je resorni ministar Savo Minić nedavno nagovijestio otkupnu cijenu od 30 do 35 pfeniga po kilogramu ovogodišnjeg hljebnog žita, uslijedila su preračunavanja ratara i kalkulacije o očekivanoj i izgubljenoj dobiti.

U bijeljinskom „Novom Žitoprometu“ još uvijek nemaju jasnu i preciznu sliku o tome kako će izgledati ovogodišnji otkup pšenice.

Tanja Starčević, odgovorna osoba u ovom preduzeću, kaže da su, poučeni prošlogodišnjim lošim iskustvima, izuzetno oprezni kada je u pitanju ovogodišnji otkup žitarica.

„Sve će zavisiti od naše trenutne finansijske situacije i od  procjena koje ćemo izdefinisati u najskorije vrijeme. Mi trenutno na stanju imamo oko 4.000 tona prošlogodišnjeg roda pšenice. Zbog drastičnog pada cijena pšenice na svjetskom tržištu, suočeni smo sa gubicima u poslovanju, kako mi, tako i neposredni proizvođači. Iako smo na početku prošlogodišnje sezone otkupa ponudili najbolju otkupnu cijenu za pšenicu, mnogi se nisu odlučili za prodaju.

Kupce za pšenicu sada je izuzetno teško pronaći, jer je, sa prošlogodišnjih 320 eura po toni,  cijena pala na 170 eura, što je negativna razlika od nekih 150 eura.  Mi nemamo potpisane ugovore sa poljoprivrednim proizvođačima koji bi obavezivali nas ili njih u tim kupoprodajnim transakcijama“, kaže Tanja Starčević, podsjećajući da će se nepovoljne vremenske prilike u velikoj mejri odraziti na prinose i kvalitet ovogodišnjeg roda pšenice, jer je evidentirana i bolest „žitna rđa“.

Što se tiče budućnosti “Novog Žitoprometa”, kao poslovnog subjekta i vrijednog privrednog kapaciteta za semberski agrar, Tanja Starčević kaže da su namjere novog vlasnika od početka, praktično, prije godinu i po dana, kada je ušao u posjed ovog preduzeća, bile jasne i da se nisu promijenile u međuvremenu.

 “Naša želja je da se ovaj kapaciotet održi, što potvrđuje i briga o radnicima koje smo zatekli u preduzeću. Zatekli smo staru  opremu i tehnologiju koju obnavljamo korak po korak. Samo u novu sušaru žitarica, koja će omogućiti kvalitetnije sušenje, investirano je oko million KM”, kaže Tanja Starčević.

Bijeljina.com