Proizvođači iz Srebrenice, Bratunca i Milića, gdje je najviše zasada ovog bobičastog voća, kažu da su rod predali i da je 5. novembra istekao rok hladnjačarima za objavu otkupne cijene.

S obzirom na to da polovina otkupljivača i dalje ćuti, proizvođači ne isključuju ni mogućnost izlaska na protest kako bi naplatili svoje voće.

– Svaki scenario je moguć. I oni koji su definisali cijenu nisu još sve isplatili, dok ovi drugi nisu ni dali konačnu cijenu. Došlo je do problema na svjetskom tržištu i to se prelilo kod nas. Hladnjačari pokušavaju nižom cijenom da peglaju tu situaciju – rekao je za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja malinara iz Bratunca, Srebrenice i Milića “Vilamet” Ljubiša Alempić dodavši da je sa tog prostora isporučeno oko 2.000 tona malina i kupina.

Alempić kaže da će do kraja ove sedmice Upravni odbor Udruženja zasjedati kako bi bilo nađeno neko rješenje.

S druge strane, hladnjačari ne bježe od činjenice da su uzeli rod, ali tvrde da su veoma malo uspjeli da prodaju jer je potražnja za domaćim malinama ravna nuli.

Vlasnik hladnjače “Agros” Stamenko Katanić kaže za “Glas” da je i sam jedan od onih koji još nisu dali otkupnu cijenu.

– Nema prodaje uopšte. U Srbiji se prodaju zamrznute maline po cijeni od pet maraka. Uzeo sam 220 tona, za dio sam dao akontaciju, ali ostalo stoji. Platićemo maksimalno koliko budemo mogli, ali ako se institucije ne uključe da pomognu i proizvođačima i hladnjačarima, ovo će biti potop malinarstva. Previsoka cijena u startu koja je nagoviještena, ničim utemeljena, bez ugovora, od osam do deset maraka, ispostavila se daleko od realnosti. Politikom previsokih, nerealnih cijena izgubili smo tržište – upozorio je Katanić i dodao da se svijet okrenuo malinama iz Ukrajine i Poljske koje su dosta jeftinije nego naše.

On je objasnio da su maline postale luksuz i ne stavljaju ih ni u voćni jogurt.

– Ne razmišljamo glavom zapadnog kupca koji je disciplinovan i u krizi se prvo odriče luksuza, a maline su očigledno postale luksuz – rekao je Katanić naglasivši da je bespotrebno napravljen jaz između proizvođača i hladnjačara, jer niti su “malinari sirotinja koju eksploatišu, niti su hladnjačari lopovi, kako im se pripisuje”.

Katanić je kazao da su proizvođači, uzdajući se u dobru sezonu, beračima davali dnevnice od 80 do 100 maraka te su i tako zaglavili u minus jer im se to sada ne vraća pošto malinu niko ne traži.

Iako je među prvima izašao sa otkupnom cijenom od 8,50 KM po kilogramu malina i dvije marke po kilogramu kupina, vlasnik hladnjače “Agro dr” Petko Rankić ističe da je do sada isplatio oko 70 odsto preuzetog roda.

– Preuzeo sam 1.000 tona malina, izvezao svega 100 tona, robu niko ne traži. Izvozna cijena je od 3,5 do četiri evra, nikakve tu računice nema, a sad niko i ne traži robu – rekao je Rankić “Glasu” naglasivši da je tržište potpuno poremećeno te da i Srbija uvozi maline iz Ukrajine po cijeni od 1,60 evra po kilogramu.

Da bi se iole uklopili u sve troškove, kaže Rankić, izvozna cijena bi morala biti bar pet evra, a ovako će, dodaje, biti u debelom minusu. On je rekao da razumije malinare, ali da je situacija sada teška i za jedne i za druge.

Skladištenje

Petko Rankić je rekao da se maline zamrzavaju na temperaturi od minus 20 te da mogu tako da stoje i do pet godina.

– Međutim, nikome se ne isplati čuvati rod toliko, jer su tu enormni troškovi struje. Pitanje je i za godinu šta će biti, možda će dogodine cijena pasti ispod pet maraka, ko to zna – rekao je Rankić.