Semberski proizvođači hrane s nestrpljenjem iščekuju donošenje ovogodišnjeg pravilnika o podsticajima u poljoprivredi, jer će od toga umnogome zavisti i njihovi planovi koji se odnose na proljećnu sjetvu žitarica i povrća.

Rajo Kojić, proizvođač povrća iz Donjeg Crnjelova kaže da je cijena energenata, prije svega uglja kojim zagrijava plastenike, dodatno iskomplikovala ionako tešku situaciju u proizvodnji povrća.

 „Ugalj je poskupio za gotovo devedeset odsto, što će se itekako morati odraziti i na cijenu povrća koje planiram u ovoj sezoni da proizvedem na svom imanju. Ovih dana zasijao sam rani krastavac. Mi, proizvođači povrća, praktično, koristimo prošlogodišnje zalihe novca da bismo ušli u ovogodišnju sjetvu i sadnju povrća. Povrće proizvodim u plastenicima ukupne površine oko 1,5 hektara, što je respektabilna površina i vjerovatno se ubrajam među desetak većih proizvođača povrća, kada je riječ o plasteničkoj proizvodnji“, kaže Kojić, ističući da je o cijenama povrća na startu sezone teško govoriti, jer puno elemenata utiče na formiranje tržišnih cijena. U svakom slučaju, hrana će i dalje, uz energente, biti među najvećim stavkama, kada su u pitanju troškovi života.

Rade Jovičević, proizvođač povrća iz Trnjaka kaže da optimistično izgleda cifra od 180 miliona KM, koliko je u ovoj godini resorno ministarstvo planiralo da izdvoji za podsticaje u poljoprivredi, ali da ne treba upadati u zamku favorizovanja određenih sektora u poljoprivredi na štetu onih drugih.

„Dobro će proći proizvođači pšenice, jer im je obećano 500 KM po hektaru podsticaja, a značajna sredstva biće usmjerena i u realizaciju kapitalnih investicija. Ne smijemo dozvoliti, kada je u pitanju proizvodnja povrća, da se favorizuju određene regije ili poljoprivredne kulture, te da uvozni lobiji  diktiraju količine domaće proizvedene robe. Ukoliko se uz to bude insistiralo i na retroaktivnoj naplati poreza na dobit, mnogi poljoprovredni proizvođači će u skorije vrijeme ugasiti svoju proizvodnju“, ističe Jovičević.

Bijeljina.com