Od 20 do 50 litara kiše po metru kvadratnom, koja je pala u Semberiji prošle sedmice, djelimično je nakvasila tvrdo i suvo zemljište, što će umnogome olakšati pripremu za jesenju sjetvu.

Budući da je završena berba kukuruza, jednog od glavnih predusjeva za sjetvu strnih žita, poljoprivrednici planiraju narednih dana da počnu sjetvu uljane repice. Ugledni semberski poljoprivrednik Boško Radić ovom kulturom zasijaće petnaestak hektara. 

“Čekamo da se vrijeme stabilizuje, pa ćemo odraditi još jedno tanjiranje. Jeste da malo kasnimo sa sjetvom, ali budući da su se vremenski uslovi pomjerili, to neće predstavljati problem” – kaže Radić za portal InfoBijeljina. 

Na Poljoprivrednom dobru “Semberija” sjetvu uljane repice privode kraju. Zasijaće oko 200 hektara.

“Iz nekog našeg iskustva ne treba puno ni žuriti sa sjetvom iz razloga što ovaj se zna desiti da formirano cvjetno stablo u zimskom periodu izmrzne. Optimalni agro rok za sjetvu ove kulture je od 20. avgusta do 20. septembra. Posle kiše imali smo vlažno zemljište i koristili smo svaki tren da završimo ovaj posao. Nadamo se da još biti padavina koje će omogućiti dobro nicanje usjevima” – kaže šef proizvodnje na ovom poljoprivrednom dobru, Dražen Jović.

I ratari koji zbog plodoreda nakon kukuruza siju pšenicu nadaju se povoljnim vremenskim uslovima za sjetvu i cijenama repromaterijala. Primjeniće svu agrotehniku u nadi da će cijena hljebnog žita iduće godine biti bolja. Čedo Popadić iz Modrana podsjeća da je berba kukuruza završena skoro mjesec dana ranije te da je ostalo dovoljno vremena da se do optimalnog agro-roka pripeme za sjetvu završe kvalitetno.

“Prilagođavamo se vremenskim uslovima da bi primjenili agrotehničke mjere. Samo tako možemo imati dobar i kvalitetan prinos” – kaže ovaj ratar.

Važno je, znaju svi koji se bave ratarstvom, pridržavati se i savjeta stručnjaka. 

Tako, izbor đubriva zavisi od kvaliteta zemljišta što se utvrđuje hemijskom analizom i od toga da li se zaoravaju žetveni ostaci ili ne. Prije zaoravanja ih treba istretirati mikrobiološkim đubrivima koja će potpomoći razgradnju organske materije i žetvenih ostataka da bi bile dostupne biljkama prilikom rasta i razvoja.

Stručnjaci preporučuju i osnovno oranje na dubini 20 do 25 cm i unošenje potrebnih količina hraniva đubrenjem da bi se obezbijedio stabilan prinos.

“Nauka kaže da je za tonu strnih žita prinosa potrebno 25 kg azota, 13 kg fosfora i 22 kg kalijuma, da bi obezbijedili prosječan prinos od 4,5 tona” – ističe agronom Stanko Tadić.

Procjenjuje se da će jesenja sjetva koštati na niovu prošlogodišnje. 

Pojedine sjemenske kuće snizile su cijenu sjemena za 20 odsto, a većina košta kao i prošle godine. Vreća sa milion i po zrna, kojom se može posijati oko 2,7 hektara, u zavisnosti od proizvođača, prodaje se po cijeni od 400 do 500 KM. I NPK đubrivo koje se prvo primjenjuje prilikom sjetve, za desetak odsto je jeftinije u odnosu na lani.

Izvor: Infobijeljina