Da gljivari imaju razloga za zadovoljstvo potvrđuje za “Glas Srpske” i instruktor gljivarstva Boro Marić iz Centra za posjetioce Pecka.

– Za razliku od prošle godine kada su tri mjeseca prošla bez kiše, ove godine već od polovine avgusta ima dovoljno vlage i toplo je pa možemo reći da je ova godina i do deset puta bolja nego prošla – rekao je Marić. Objasnio je da je ovo ipak godina vrganja, jer ih je najviše, ali i da se mogu pronaći i druge vrste gljiva.

– Danas nam počinje i prva ovogodišnja škola gljivarstva, a potom idući vikend i druga i primjećujemo da svake godine kod građana vlada sve veće interesovanje – kazao je Marić.

Dodao je da je domaće tlo pogodno za uzgoj gljiva, čemu svjedoči, kako kaže i podatak da je pronađeno oko 1.800 vrsta.

Vlasnik firme “Smrčak” iz Zvornika Miladin Mijatović kazao je za “Glas” da je ova godina bolja od mnogih do sada.

– U nekom kratkom periodu je bilo toliko gljive da posljednjih 30 godina nije bio takav rod – rekao je Mijatović.

Dodao je da u ponudi imaju vrganje, lisičarke, crnu trubu i smrčak.

– Postoje zaljubljenici u gljive i prirodu pa oni ih i traže i jedu, ali u suštini drugih konzumenata nema. Nema ih zato što nema navike za tim, a i zbog toga što je to ipak skupa roba – kazao je Mijatović.

Objasnio je da gljive spadaju među rijetke namirnice, čije cijene u talasu poskupljenja nisu mijenjane.

– U EU su cijene svega skočile, ali recimo cijene malina su mnogo pale u odnosu na lani. Nije samo da su pale, nego ih niko ni ne kupuje, a očekuje se da će ista situacija biti i sa gljivama – rekao je Mijatović.

Dodao je da je trenutno otkupna cijena kilograma vrganja prve klase pet maraka te da je ona nekada bila višestruko veća.

I oni koji traže tartufe ovu godinu će pamtiti po dobrom, što potvrđuje i tartufar Mijodrag Vuković.

– Očekuje se solidna godina, ne pretjerano rodna, ali ne ni oskudna – rekao je Mijatović, dodajući da se jedna od vrsta tartufa može pronaći za oko 450 evra po kilogramu.

Podsticaji

Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo kazao je da u Srpskoj nije dovoljno zastupljena proizvodnja gljiva, iako postoje određeni podsticaji.

– Smatram da bi možda trebalo po novom pravilniku, gdje je najavljeno da će doći do povećanja agrarnog budžeta za sljedeću godinu, da budu planirani i veći podsticaji, a sve to s ciljem da ta proizvodnja bude bolja i veća – rekao je Mastalo.