Na mladima svijet ostaje – tako je u slučaju porodice Simić iz Vršana kod Bijeljine koja proizvodi mlijeko više od tri decenije.

Iako je završio Fakultet elektrotehnike i od zvanja inženjera ga dijeli samo diplomski rad, Milorad je odlučio da se posveti farmi muznih krava. Tu ljubav naslijedio je od oca i djeda koji je izgradio štalu 1989. na osnovu iskustva stečenog u Austriji, a uz pomoć donacije iz Holandije potpuno je uredili. Godinama su radili na unapređenju proizvodnje.

– Već 2012. godine kad nam se napunila ta farma kupili smo oko 30 teladi iz već propale firme Farmalend, tako da nam je to bio novi vjetar u leđa da krenemo sa ozbiljnijom proizvodnjom. Ovu farmi smo počeli da pravimo 2013. godine, a završili smo je 2014, međutim, malo smo zakasnili. Muzli smo na četiri mjesta, zima bila jaka, bilo je teško, ali prebrodili smo sve to, vratili kredite i sad lijepo napredujemo – priča tridesetčevorogodišnji Milorad koji se nije pokajao što je između elektrotehnike i poljoprivrede odabrao ovo drugo.

Najmlađi brat posvetio se vinogradu, srednji brat je na fakultetu, otac više nije bio u snazi da radi kao nekada, pa nije bilo dileme. Odlučio je da se iz Novog Sada vrati na porodično imanje.

– Ja sam završio elektrotehniku, nisam volio ranije da radim sa mašinama sve sam izbjegavao i govorio neću ostati tu, biću programer, radiću za kompjuterom, međutim, stvari su se promijenile kada je tata operisao bruh. Oduvijek sam volio životinje pa sam odlučio da ostanem tu – kaže Milorad koji nosi djedovo ime.

Imaju više od 200 grla – od čega stotinjak u muži koje daju dnevno u prosjeku po 31 litar mlijeka. Djed iako je zagazio u devetu deceniju pomaže koliko može na farmi.

– Primaknem hranu kravama u jednoj štali, pa u drugoj, obiđem ih. Kad se tele mlađi se uspavaju, a ja obiđem u toku noći. Ja volim životinje, volim seljački život. Radio sam puno, al evo doživio sam godine i ja sam zadovoljan i prezadovoljan – kaže ovaj vitalni osamdesetčetvorogodišnjak za portal InfoBijeljina.

Tri generacije uključene su u poslove na farmi – od proizvodnje hrane za stoku do isporuke mlijeka. Godine su sve izazovnije, pa je teško obezbijediti kvalitetnu silažu.

– Zadnje četiri godine imamo sušu nemamo kvalitetnu hranu tako da krave ne mogu da daju koliki je njihov potencijal, borimo se da to popravimo koncentratom, kupujemo sijeno, ubacujemo i slamu muznim kravama koju dobijamo maltene džaba od mještana. Devedesetih godina prošlog vijeka su imali krave simentalske rase, a vremenom se preorjentisali na holštajn. Holštajn je visokomliječna rasa samo što ima osjetljivo zdravlje, što kod simentalca nije tako. Simentalac kad ima problem smanjuje mlijeko, a održava tjelesnu masu, a holštajn daje sve od sebe da proizvede što više mlijeka. Već pet godina planiramo da kupimo robota, ali to je velika investicija. Prošli put kad smo digli kredit prošli smo kroz pakao dok ga nismo vratili. Sad inflacija, problemi u svijetu nismo spremni da uđemo u tu investiciju, a i problem je što je ova štala za 83 grla pravljena, a robot je previđen za mužu 60 krava. Dva robota da ubacim morao bih da se riješim nekih ležišta i smanjio bih kapacitet još više štale – objašnjava mladi Milorad.

Djed i otac su mu prenijeli znanje sticano godinama, a sada ga nadograđuje iskustvima farmera koji imaju više od 1.000 krava – iz Italije, Njemačke, Austrije. Na posljednjem putovanju u Mađarskoj obišao je dvije profesionalne farme.

– Oni imaju tamo prosjek 45 litara po kravi, mi nemamo dobru hranu ovdje zato je na nivou kakva jeste mliječnost. Tamo sam naučio kako se pravi kvalitetna sjenaža da ne bi krava jela praznu hranu, nego kvalitetnu sa puno proteina i energije. Svidio mi se tamo sistem za izđubravanje, oni koriste vodu iz Dunava, besprjekorno su čiste krave, duboka ležišta, imaju sisteme za orošavanje krava, za sušenje – objašnjava Milorad.

Svako putovanje je korisno jer nauči nešto novo što će mu pomoći da unaprijedi proizvodnju na farmi, čije proširenje je u planu. Proizvodnju mlijeka najteže je, kaže, održati tokom ljeta zbog tropskih temperatura. Najbolja produktivnost je od oktobra do marta.

Izvor: Info Bijeljina