Posljednjih godina raste interesovanje za klima uređaje ne samo zbog mogućnosti hlađenja prostora, nego i zbog mjesečnih troškova grijanja. Moderniji (inverterski) klima uređaji visokih su energetskih klasa (A+, A++ i A+++) pa troše značajno manje električne energije. Takođe, inverter tehnologija u klima uređajima omogućava efikasno grijanje i prilikom izrazito niskih spoljnih temperatura do -15°C ili nižih.

Klasične električne grijalice (kaloriferi, infracrvene grijalice, konvektori, uljni radijatori) troše upravo onoliko električne energije koliko su deklasirane. Električna grijalica snage 1000 W za sat vremena će potrošiti 1 kWh i predati 1 kW toplotne energije u prostor. Klima uređaji za utrošenih 1 kW snage mogu dati 3, 4 ili čak preko 5 kW toplotne energije što ih čini izrazito ekonomičnim načinom grijanja i višestruko efikasnijim od bilo kojeg drugog načina grijanja na struju.

Inverterska tehnologija

Inverterski kompresor regulacijom broja okretaja konstantno prilagođava snagu u zavisnosti od temperature vazduha u prostoriji. Ukoliko je temperatura vazduha u prostoriji znatno niža od zadate temperature, klima uređaj će raditi maksimalnom snagom dok ne postigne zadatu temperaturu, a zatim samo potrebnom snagom za održavanje željene temperature. Regulacijom rada kompresora klima uređaj zapravo ostvaruje nižu potrošnju električne energije.

Niske temperature

S niskim spoljnim temperaturama snižava se i pritisak plina u sistemu klima uređaja zbog čega se smanjuje koeficijent energetske efikasnosti. To znači da će klima uređaj za utrošenih 1 kW električne energije u prostoriju predati 2 kW ili manje toplotne energije. Drugim rečima, nižim temperaturama smanjuje se efikasnost klima uređaja. Preporučuje se da se tokom hladnijih dana konstantno držati klima upaljenom kako bi se održavala temperatura vazduha i kako bi konačna potrošnja struje bila manja. Veliki minusi nisu razlog za zabrinutost. Klima uređaji pri nižim temperaturama (čak i iznad nule) odlaze u takozvani defrost i odmrzavaju sistem spoljne jedinice. Proces odmrzavanja najčešće traje nekoliko minuta i ponavlja se jednom na sat vremena u zavisnosti od kvaliteta klima uređaja, spoljne temperature i vlage.

Snaga klima uređaja, EER i COP

Svaki klima uređaj ima deklarisan EER i COP koeficijent koji određuje razmjeru koliko klima uređaj više predaje toplotne energije prostoriji nego što troši električne energije. Energy Efficiency Ratio (EER) oznaka je za udio u hlađenju, a Coefficient of Performance (COP) oznaka je za udio u režimu grijanja. Što su EER i COP koeficijenti viši, niži je utrošak električne energije.

Preduslovi za grijanje na klimu

Za topao i suv dom, izolacija je najvažniji uslov koji način i jačinu grijanja zapravo postavlja u drugi plan. Upravo loša termička izolacija prostora (nepostojeća ili dotrajala termo fasada), loši, dotrajali prozori i vrata i loša ili nepostojeća izolacija krova kuća ili gornjih spratova zgrada glavni su krivac za velike mjesečne troškove grijanja. Ulaganjem u kvalitetnu izolaciju objekta smanjujete toplotne gubitke za 40% – 60% ili više. Neizolovani ili loše izolovani objekt gubi velike količine energije pa je potrebno uložiti velike količine energije kako bi se prostor zagrijao, a gašenjem grijanja temperatura u prostoriji vrlo brzo opada. S velikim gubicima, svaki način grijanja skup.

Nijedan prostor nije isti pa tako niti troškovi grijanja nisu isti po kvadratnom metru. Neki stanovi okruženi su zidovima koji ih dijele od komšijskih stanova koji su takođe zagrijani. Nasuprot tome – neke kuće imaju sve spoljne zidove na koje direktno utiče spoljašnja temperatura.

Mane grijanja na klimu

Kao i svaki sistem grijanja, i grijanje na klima uređaje ima određene mane.

Klima uređaj izduvava topli vazduh. Ako unutrašnja jedinica nije smještena na idealno mjesto, topli vazduh će duvati na sto ili trosjed što nije uvijek prijatno. Neko može da bude osjetljiv na strujanje vazduha te mu ovakav način grijanja neće biti prijatan. Klasični radijatori greju zračenjem pa su zato potpuno bešumni i ipak pružaju prijatniji osjećaj toplote.

Iako je u nekim slučajevima moguće pokriti kvadraturu cijelog stana, za površine veće od 40 kvadratnih metara najčešće će biti potrebno postaviti više uređaja. Ukoliko je unutrašnja jedinica postavljena u dnevnom boravku, strujanje toplog vazduha možda neće prodreti kroz hodnik u spavaću sobu. Postavljanje dva uređaja iziskuje dvostruko početno ulaganje, ali i povraćaj investicije kroz smanjene mjesečne troškove grijanja.

Spomenimo i da unutrašnja jedinica klima uređaja u sebi sadrži vazdušne filtere koje se preporučuje čistiti svake dvije nedjelje. Filteri se jednostavno održavaju toplom vodom, a čistim filterima održavamo kvalitet zraka i obezbjeđujemo optimalan rad klima uređaja. Svaki način grijanja zahtjeva određeno minimalno održavanje pa zapravo čišćenje filtera i ne možemo nazvati manom.

Prednosti grijanja na klimu

Zbog manjih oscilacija temperature u prostoriji, a na kraju i manjih troškova grijanja, idealno je klima uređaj držati stalno upaljenim, posebno pri nižim spoljnim temperaturama. Na taj način u prostoriji imamo komfor tokom cijele godine, idealnu temperaturu u svakom trenutku. Temperaturu prostorije regulišemo jednostavno pritiskom na dugme daljinskog upravljača.

Grijanje na klima uređaj daleko je ekonomičnije od bilo kojeg drugog grijanja. Grijanje na klima uređaj je čisto grijanje. Unutrašnja jedinica vazduh filtrira kroz elektrostatičke filtere koji uništavaju bakterije. Visoke temperature zagrijevanja klasičnih radijatora uzrokuju paljenje prašine pa su jedan od uzročnika alergija. Termoakumulacione peći sadrže azbestnu prašinu. Grijanje na drva zahtjeva velike troškove prije svake sezone grijanja, dobru pripremu i zatim svakodnevno potpaljivanje, pepeo i neprijatan dim.

Mjesečni trošak grijanja na klimu

Inverter kapaciteta 4 kW u režimu grejanja prosečno će trošiti 0,66 kW po satu, odnosno 6,6 kWh dnevno za 10-satno grejanje stana od 45 m2.

*Pri proračunu potrošnje električne energije uzima se primjer termički dobro izolovane prostorije pri spoljnoj temperaturi od 7°C.

Izvor: Dnevni magazin