Krsna slava je narodno-crkveni običaj i jedan od najvažnijih porodičnih praznika sa kojim se odaje poštovanje porodičnom svetitelju i zaštitniku. Slava je isključivo srpski i pravoslavni običaj, a slavski kolač najvažnije obilježje, ukrašeno različitim motivima. Svaki od ovih ukrasa ima svoje posebno značenje.

Slavski kolač je jedan od najbitnijih obilježja krsne slave koji je simbol tijela Isusa Hrista, a vino kojim se kolač prelijeva predstavlja njegovu krv. On je uvijek okrugao i ukrašava se figurama od tijesta, koje su simboli želja domaćina i domaćice za blagostanje porodice.

Ukrasi na slavskom kolaču mogu da variraju. Ipak, svi slavski kolači sadrže zajedničke ukrasne elemente koji su stari koliko i tradicija proslavljanja krsne slave.

Svaki ukras, odnosno figurica, pravi se od tijesta i ima svoje značenje, te nije svejedno šta će se staviti na slavski kolač. Prvo, važno je da slavski kolač u sredini ima šaru u obliku krsta i da bude oivičen vijencem od pletenice.

Zatim, najvažniji simbol je “pečat” prosfornik, koji označava vjeru. Riječ je o drvenom pečatu na kom su ugravirana slova ИС ХС НИ KA što znači: „Isus Hristos pobjeđuje“.

On se stavlja na centralni dio kolača i na sve četiri strane po obodu. Pečat se kupuje u crkvi, a najčešće se u mnogim porodicama prenosi sa generacije na generaciju.

U sredini kolača se obavezno zabode parče osvećenog bosiljka. Ostali ukrasi mogu biti brojni i različiti, ali su obavezni: klas žita, ptica, cvijet, grozd, knjiga i bure. Oni se stavljaju u polja između krakova krsta, a dovoljno je da u svakom od četiri polja bude po jedan ukras.

Grožđe, bure i klas žita simbolišu rodnu godinu, izobilje, bogatu trpezu, pune ambare i dobru berbu. Ptica odnosno golub ima značenje Svetog Duha, a predstavljaju i simbol mira i zdravlja.

Knjiga je simbol znanja i uspjeha. Od ostalih simbola dodaju se još cvjetovi koji znače ljepotu i čistoću duše ukućana, piše Agromedia.rs.

Izvor: Srpska info