Kako se vozi u kružnom toku? Ko ima prednost u kružnom toku? Šta ako ulazni put ima jednu traku, kružni tok tri, a izlazni put dvije trake? Da li onaj u unutrašnjoj traci kružnog toka ima prednost u odnosu na onoga u srednjoj ili spoljašnjoj traci kružnog toga, tj. ima li pravo da ga „isječe“ i izađe gdje poželi?

Kao prvo – ovaj tekst je napisan banalizovano i maksimalno uprošćeno, da bi ga (do kraja) pročitao što veći broj vozača. Zato batalite kritike po pitanju nestručnih izraza – cilj je da što više ljudi shvati bar osnovna pravila ponašanja u kružnom toku.

Kako da vozim u kružnom toku?

Ovo su „bukvalizovana“ pravila, koja treba pratiš da se ne bi sudario u kružnom toku:

Pravilo br. 1:   Onaj ko je u kružnom toku ima prednost u odnosu na onoga ko je van kružnog toka, a to je regulisano saobraćajnim znacima.

Pravilo br. 2:   Auto u unutrašnjoj traci kružnog toka nema prednost u odnosu na auto u spoljašnjoj traci kružnog toka (kada je u pitanju kružni tok sa više traka)!

Da pojasnimo  – ne smiješ iz krajnje unutrašnje trake (uz ostrvo) da isječeš sve ostale u kružnom toku da bi izašao tamo gdje ti odgovara. Dakle, onaj ko izlazi iz kružnog toka nema prednost u odnosu na one koji takođe kruže u spoljašnjim trakama kružnog toka.

Da još pojasnimo – govorimo samo o vozilima koja se već nalaze  u kružnom toku – oni iz unutrašnjih traka nemaju prednost u odnosu na one u spoljašnjim trakama! Govorimo o samom kružnom toku – ne o prilaznim ulicama/putevima.

Znači, ako onaj iz unutrašnje kružne trake odluči da izađe iz kružnog toka, on ne sme da „isječe“ onog u spoljašnoj kružnoj traci, već mora da ga propusti kao da je u pitanju klasično prestrojavanje na putu sa dvije trake i to uz davanje migavca i trudeći se da ne izazove udes. Potpuno isto kao da voze na običnom putu sa dvije ili tri trake.

Naglašavamo – prednost uvijek ima vozilo koje nastavlja kretanje trakom u kojoj se nalazi!

Zašto ponavljamo istu stvar pet puta? Zato što vozači koji ne znaju ovo pravilo svakodnevno izazivaju incidente.

Pravilo br. 3:   Izaberi odgovarajuću traku prije nego uđeš u kružni tok.

Ukoliko se kružnom toku približavaš putem sa više traka, takođe treba primenjivati logiku koju bi primenio u slučaju da je riječ o klasičnoj raskrsnici. Dakle, ukoliko izlaziš na prvom isključenju trebalo bi da u kružni tok uđeš desnom trakom i pratiš spoljašnju traku kružnog toka do isključenja.

Ukoliko izlaziš na posljednjem isključenju, trebalo bi da iz lijeve trake uđeš u unutrašnju traku kružnog toka i zatim se prestrojiš na vrijeme pred izlazak. Međutim, nije protiv propisa ni da se direktno uključiš u spoljašnju traku i da njome ideš do željenog isključenja… Istina, tako blokiraš druga vozila koja žele da uđu u kružni tok.

Pravilo br. 4:   Odluči gde izlaziš iz kružnog toka pre nego što uđeš u njega. Najbolji recept da izazoveš udes jeste da uđeš u kružni tok ne znajući gde treba da izađeš. Dok ti gledaš i razmišljaš, neko će da prikoči ispred tebe, da te iseče, ti ćeš iznenada da odlučiš da skreneš i isječeš nekog drugog ili oštro prikočiš… Spisak scenarija je beskonačan.

Pravilo br. 5:   Da li smem da se vozim u krug više puta dok ne ugrabim situaciju da izađem iz kružnog toka ukoliko se nalazim u unutrašnoj traci, a u spoljašnjoj je gužva? Ovo nije definisano propisima, tako da je odgovor – DA.

Inače, postoje dva mišljenja po pitanju toga šta je bezbjednije:

• treba se zaustaviti i onda se „probijati“ ka svom izlazu
• treba napraviti još jedan krug i za to vrijeme uhvatiti priliku za prestrojavanje

Obje „taktike“ imaju svoje mane i prednosti, i treba ih primjenjivati u skladu sa trenutnom situacijom u kružnom toku.

Pravilo br. 6:   Koristi migavac – ručica s leve strane volana, uz pomoć koje pokazuješ drugim vozačima kuda planiraš da ideš. Zato se i zove pokazivač pravca!

Koristi migavac i kada izlaziš iz kružnog toka i kada se prestrojavaš iz trake u traku samog kružnog toka. Prilikom ulaska u kružni tok ne moraš da ga koristiš, pošto je tvoj budući smer kretanja jasan.

To nije nikakva moda ili naređenje neke zle državne agencije – kada daš migavac, daješ mogućnost drugim vozačima da na vrijeme odreaguju, da brže i bezbjednije prođu kružni tok. Kada bi se svi vozači ponašali normalno i redovno koristili migavac, saobraćaj bi generalno tekao mnogo brže i sa manje stresnih situacija.

Pravilo br. 7:  Saobraćajac u kružnom toku – kada se on pojavi, moraš da poštuješ njegove naredbe.

Biranje trake

Biranje trake u kružnom toku sa više traka zavisi od sljedećeg:

• Da li je kružni tok sa jednom, dvije ili tri trake?
• Da li mu prilazite putem sa jednom ili dvije trake?
• Da li se isključujete na put sa jednom ili dvie trake?
• Da li je gužva u saobraćaju, pa morate da koristite svaki djelić slobodnog prostora?
  I tako dalje…

Slika ispod prilično jasno sve govori, tako da smatramo da nije potrebno objašnjenje.

Video objašnjenja

Pogledaj obavezno i ovu animaciju – veoma je korisna!

Šta znače saobraćajni znaci ispred kružnog toka?

Kružni tok je regulisan saobraćajnim znakovima, ali postoje i kružni tokovi bez saobraćajnih znakova, mada su ekstremno rijetki!

Krenimo od ovih prvih. Ispred ulaska na kružni tok postavlja se saobraćajni znak „ukrštanje sa putem sa prvenstvom prolaza“ – obrnuti crveno-bijeli trougao, koji možeš da vidiš na slici ispod.

Ovaj znak ti jasno kaže da vozila u kružnom toku imaju prednost u odnosu na vas koji se uključujete u kružni tok. Dakle, prednost uvijek ima onaj ko se nalazi u kružnom toku. Da nailaziš na kružni tok govori ti i plavi okrugli znak sa tri bijele strelice koje „jedna drugoj grizu rep“.

Međutim, ako ispred kružnog toka nema saobraćajnih znakova, onda važe uobičajena pravila saobraćaja kao i na svakoj drugoj raskrsnici, tj. pravilo desne strane. U ovom slučaju, dakle – ako nema crveno-bijelog trougla, prednost ima vozilo koje dolazi sa desne strane, što znači da ima prednost u odnosu na onoga ko se već nalazi u kružnom toku! Ponavljamo – ovakvi kružni tokovi su veoma rijetki, ali ipak negdje možete da naiđete na njih.

Kružni tok Slavija u Beogradu?

Tramvaji, trolejbusi, zglobni autobusi, stanice, beskonačne kolone pješaka… Sa sedam strana vozila ulaze u Slaviju, na pet izlaza se isključuju, trake nisu bile iscrtane, pa se čitav prolazak kroz ovaj kružni tok svodio na dominaciju snalažljivijih, iskusnijih i bezobraznijih u odnosu na one koji se ne snalaze ili pokušavaju da pronađu neku logiku u tom haosu. Međutim, za one koji su se navikli, Slavija nije bila nikakav problem – samo je potrebno shvatiti kako funkcioniše. Vrlo brzo ona postaje rutina, naročito ako voziš Audi sa zatamnjenim staklima.

Šta kažu u auto školama?

Razgovarali smo sa Milošem Vukadinovićem, instruktorom vožnje u auto školi „Pravo L“ (Novi Beograd, kod TC Piramida):

„Kružni tokovi mogu biti regulisani na više načina. Recimo, u Beogradu je sada na svim raskrsnicama isto – tu su trouglovi koji ukazuju na ukrštanje sa putem sa pravom prvenstva prolaza, što znači da sva vozila koja prilaze kružnom toku moraju da propuste vozila koja se nalaze u kružnom toku.

Specifično je da na nekim kružnim tokovima u Beogradu ima i tramvaja, a to su Slavija i Autokomanda. Čak mislim da je Autokomanda složenija u ovom trenutku. Specifična je zato što tamo imamo dva toka kretanja tramvaja – jedan je kružni, a drugi ide posred, tj. presjeca kružni tok, pa vozači koji prvi put tu dolaze imaju problema da se snađu.

Drugi način regulisanja kružnih tokova je pravilo desne strane. Ima ih ponegde, vrlo su rijetki, a prepoznaćete ih po tome što na prilazima nema znakova u obliku trouglova koji ukazuju na ukrštanje sa putem sa pravom prvenstva prolaza.

Zašto je Slavija specifična? Zato što su na ulazu u Slaviju od jedne, dvije do tri saobraćajne trake za ulaz, a u samom kružnom toku nisu definisane trake. Definisana je samo centralna traka kojom se kreću tramvaji. Oni se kreću negdje po sredini kružnog toka, a lijevo i desno mogu da stanu dva do tri reda vozila i zato takav raspored predstavlja izvjestan problem. Verujem da će novim projektom to biti rešeno na neki bolji način.

Kako se kreće kroz kružni tok? To nekim ljudima predstavlja problem. Mi kroz kružni tok kao i kroz svaku drugu raskrsnicu možemo da skrenemo desno, da produžimo pravo ili da skrenemo lijevo, s tim da se to ne obavlja kao u običnim raskrsnicama, već kružno.

Kao i na svakoj raskrsnici, ako želim, tj. ako znam da ću na toj raskrsnici skrenuti desno, prije raskrsnice dajem desni pokazivač pravca i u principu pratim desnu traku i iz desne trake skrećem desno. Ako ima više traka, mogu i iz neke druge trake, ali takođe pri izlazu bi trebalo da pratim taj tok.

Ako idem pravo, pratim traku koja je namjenjena kroz kružni tok za pravo i pri izlazu iz kružnog toka obavještavam ostale učesnike u saobraćaju pokazivačem pravca da želim da izađem.

I naravno, ako skrećem lijevo, tj. izlazim na trećem isključenju, prije kružnog toka dajem lijevi pokazivač pravca i zauzimam položaj ili u srednjoj ili u krajnjoj lijevoj traci. Nakon ulaska u kružni tok, prestrojavam se u desno za jednu ili dvije trake (u zavisnosti broja traka) i dajem desni pokazivač pravca, eventualno propuštajući vozila koja su u desnoj traci i izlazim iz kružnog toka.

Ako sam ja u srednjoj traci i želim da izađem iz kružnog toka, ja moram da propustim vozila koja se nalaze u desnoj traci, koja možda idu u krug ili će prije mene skrenuti desno.

Što se tiče situacije kada je gužva u desnoj traci, pa ne mogu da izađem, da li je bolje da napravim još jedan krug ili da se zaustavim i sačekam pogodnu priliku da pređem u desnu traku? Tu postoje dvije teorije. Nigdje u zakonu nećete naći kako je to definisano.

Neki kao, npr. Slovenci i Francuzi zastupaju teoriju da treba napraviti još jedan krug. Ali šta se dogodi kad vi napravite krug, dođete na isto mjesto, a ono opet gužva. Da li da idete opet još jedan krug? Mišljenja sam da treba dati desni pokazivač pravca kao i kad želite da se prestrojite, da sačekate da vozila prođu ili će vas neko od tolerantnih vozača propustiti.

To je po meni način da se napravi manje gužve nego da pravite još jedan krug. Zamislite kad bi svi u vašoj situaciji počeli da prave po još jedan krug. Ipak, niko vam to neće precizno definisati. Ja poznajem i Zakon o bezbjednosti saobraćaja Hrvatske i Slovenije i nigdje oni to jasno ne preciziraju. Samo „mišljenja smo da bi tako trebalo“, ali nigdje ne kaže mora na taj način da se to izvede.

Na vozaču je da procjeni, ali mišljenja sam da je bolje da uspori ili se zaustavi, da pokazivač pravca i u pogodnom trenutku napusti kružni tok.

Vozač bi trebalo prije ulaska na kružni tok da zna gdje želi da ide, tj. gdje se nalazi izlazna saobraćajnica i da se na osnovu toga postavi u odgovarajuću traku na ulaznoj saobraćajnici. Na primjer, ako želite da čim uđete u kružni tok odmah izađete desno, logično je da ćete se prije kružnog toka prestrojiti u krajnju desnu traku, ući u krajnju desnu traku kružnog toka i odmah izaći iz njega. Ako nastavljate „pravo“, logično je da uđete srednjom trakom, krećete se srednjom kroz kružni tok i isto tako izađete.

Ponekad je problem u tome što kod nekih kružnih tokova nije isti broj traka na ulazu i izlazu. Kružni tok na Novom Beogradu je po tom pitanju odličan i najlakše ga je ispratiti. Kod Bogoslovije (takođe u BG) trake nisu najbolje definisane, tako da se mnogi vozači zbunjuju, a i teško je dati jasna pravila.

Potrebno je da se ljudi iz unutrašnjosti malo više obuče po ovom pitanju, pošto po mnogim manjim mjestima jednostavno nema kružnih tokova, pa i oni koji tek uče vožnju u auto školi jednostavno nemaju gdje da nauče.

Izvor: Polovniautomobili/ Dragana Romčević