Mnogi stanovnici Londona su, kako bi lakše podnijeli visoke temperature koje su ove godine prešle rekordne vrijednosti, spremni da probaju i sladoled pomalo neobičnog ukusa – kečapa i majoneza.
Širom svijeta poznati su najrazličitiji ukusi sladoleda, od onog sa ukusom sipinog mastila, do krompira, sa aktivnim ugljem koji ga boji kao i kornet u crno, kukuruza, junećih iznutrica, slanine, piva, rakije, kanabisa, konjskog mesa, masti irvasa, kravljeg jezika, ali i kavijara, pa je došao red i na onaj sa ukusom pasulja.
Najnoviji projekat britanskih sladoledžija za najtoplije leto sastoji se od niza netradicionalnih ukusa koje, kako pišu britanski i američki mediji, pre možete naći u ostavi nego u frižideru za sladoled, a osim hajnc majoneza i kečapa tu je i ukus pečenog pasulja.
Sladolede je kreirala Anja Hindmaš, koja je za glavne sastojke iskoristila neke od najtraženijih začina i gotovih jela.
Jedan od najtraženijih je, kako mediji navode, ukus Hajncovog pečenog pasulja, čuvenih Quaker ovsenih pahuljica, PG čaja…
Kupci su bili uzbuđeni što su imali mogućnost da probaju neobicne ukuse sladoleda, zapakovanih u tradicionalna pakovanja sladoleda, sa originalnim dizajnom “heinz tomato ketćup”, ….
“Došli smo rano jutros, bili smo uzbuđeni kada smo čuli i morali smo da dođemo i probamo sve ove neverovatne ukuse“, rekla je jedna od mušterija.
“Tako sam impresioniran, tako je zabavno i odlično je za djecu i da, bili smo uzbuđeni”, naveli su drugi kupci koji su imali priliku da probaju nešto šlično što su Irci probali pre nekoliko godina.
Nije tačno poznato ko je izmislio sladoled, ali postoje istorijski spisi koji govore o tome da su ljudi još 200. godine prije nove ere uživali u smrznutim poslasticama. Aleksandar Veliki obožavao je da jede snijeg zaslađen medom i nektarom, dok ga je Neron posipao sokovima i voćem.
Nekada je bio dostupan isključivo kraljevima i plemićima. Bio je simbol moći i bogatstva.
Prvi sladoled nastao je u Kini, a njegovi osnovni sastojci bili su mlijeko i led. Prema nekim teorijama, u Evropu su ga donijeli Arapi, a po nekima je to učinio Marko Polo.
Od tada se sve mnogo promijenilo, pa ni oni sa kozjim mlekom, ljutim papričicama čak 100 puta jačim od, na primer, popularnih halapenjo papricica, ili smokija, nisu dovoljni.
izvor:Glas Srpske/FOTO:Glas Srpske