Širom svijeta, doček Nove godine se proslavlja uz obrok u društvu prijatelja i porodice.

Na nekim mjestima to znači jesti određenu hranu, koja donosi sreću.

U Španiji, Portugalu i većem dijelu Latinske Amerike, na primjer, to je 12 zrna grožđa ili suvog grožđa, a u Italiji 12 kašika sočiva – po jedno uz svako od 12 zvona na satu u ponoć.

Nijemci za sreću jedu marcipan u obliku praseta, dok u Nizozemskoj jedu krofne i hranu u obliku prstena.

Estonci jedu sedam, devet ili čak 12 puta u novogodišnjoj noći, jer vjeruju da za svaki pojedeni obrok osoba dobija veću snagu naredne godine.

U Švajcarskoj se vejruje da bacanje sladoleda na pod u ponoć donosi obilje.

Francuzi doček Nove godine zovu “la Saint-Sylvestre” i on podrazumijeva posebna jela poput plodova mora, kao što su ostrige i obavezno šampanjac.

Na Filipinima vjeruju da odjeća sa tufnama donosi prosperitet i sreću.

Pored toga, uobičajeno je jesti okruglo voće poput narandže, lubenice, longana, grožđa i pomela, a djeca koja žele da porastu skaču u vis čim stigne ponoć.

Nošenje bijele odeće u novogodišnjoj noći odavno je tradicija koja potiče iz Afrike.

U Brazilu se za doček Nove godine održava Festa de Lemanja u čast boginje mora Lemanje.

Kulminacija događaja je kada svi obučeni u bijelo trče u vodu tačno u ponoć da bi preskočili sedam talasa.

Svaki talas i skok predstavlja želju koja se upućuje Bogu.

Italijani i Španci nose crveni donji veš za sreću.

Međutim, Španci insistiraju da donji veš mora da bude nov da bi imali sreće, dok Italijani idu i korak dalje: često bacaju stare predmete kroz prozor kao simbolizovanje dolaska novih stvari sa Novom godinom.

U Meksiku i nekoliko latinoameričkih država ljudi koji žele da im nova godina bude ispunjena putovanjima i novim iskustvima šetaju se sa praznim koferom ili ga postavljaju u centar sobe i šetaju oko njega.

Drugi idu čak i dalje pa obilaze cijeli krug oko svog kraja sa praznim koferom.

Na Kubi ljudi simbolično prikupljaju loše duhove i negativnu energiju iz proteklih 365 dana i izbacuju ih pravo na ulazna vrata.  

Nije neuobičajeno vidjeti kante pune prljave vode kako lete iz domova tokom odbrojavanja do ponoći.

Podariko je grčki običaj koji se otprilike prevodi kao “dobro stopalo” i ima za cilj da donese sreću na početku godine.

Domaćini prije praznika kače nar, za koji se smatra da je znak sreće, blagostanja i plodnosti, na svoja vrata.

Zatim, u novogodišnjoj noći, nešto prije ponoći, gase svjetla i izlaze iz kuće i prvi od njih ulazi u kuću desnom nogom.

Kada se uradi ispravno, to donosi porodici sreću tokom cijele naredne godine.

Poslije toga, druga osoba uzima nar u desnu ruku i razbija ga o vrata da vidi koliko sreće će imati – što više sočnih sjemenki se prospe, više sreće će donijeti nova godina.

U Rusiji je uobičajeno da se želja za Novu godinu napiše na parčetu papira, spali i zatim se pepeo umiješa u čašu šampanjca koji se popije u minut poslije ponoći.

Danci za doček Nove godine lupaju tanjire i čaše o vrata kako bi otjerali zle duhove, a u ponoć i bukvalno skaču sa stolice ili sofe u novu godinu.

Ukoliko to ne urade vjeruju da će ih pratiti loša sreća.

Irci lupaju hljebom po spoljašnjim zidovima svojih kuća kako bi spriječili ulazak loše sreće i zlih duhova.

Oni, takođe, postavljaju dodatni tanjir na sto za sve najmilije koje su izgubili u prethodnoj godini.

Izvor: Nezavisne