Iako veš nakon pranja na 40 stepeni miriše čisto, mikrobiolozi upozoravaju da brojne bakterije mogu ostati na odjeći i predstavljati zdravstveni rizik.
Eko-programi, ušteda struje, deterdženti koji obećavaju „dubinsku čistoću i u hladnoj vodi“ sve to djeluje racionalno i moderno. Ipak, iza te navike krije se pitanje koje sve češće postavljaju mikrobiolozi i stručnjaci za higijenu: da li je veš zaista čist ili samo miriše čisto?
Razlika između vizuelne čistoće i mikrobiološke bezbjednosti veća je nego što mislimo, prenosi Ona.rs.
Prema istraživanjima objavljenim u relevantnim naučnim časopisima, poput Journal of Applied Microbiology i PLOS ONE, niske temperature pranja ne uništavaju sve mikroorganizme. Naprotiv, određene bakterije su izuzetno otporne i mogu preživjeti cikluse pranja na 30 i 40 stepeni, naročito kada se koristi kraći program.
Među njima su:
Ešerihija koli (E. coli)
Stafilokok (Staphylococcus aureus)
Ove bakterije se najčešće zadržavaju na vešu koji dolazi u kontakt sa kožom, znojem i tjelesnim tečnostima, ali i na odjeći koja se pere zajedno sa takvim komadima.
Stručnjaci naglašavaju da prisustvo bakterija ne znači automatski bolest, ali rizik postaje veći u domaćinstvima sa malom djecom, starijim osobama, hroničnim bolesnicima ili osobama sa oslabljenim imunitetom.
Postoje komadi tekstila kod kojih pranje na 40 stepeni jednostavno nije dovoljno, bez obzira na kvalitet deterdženta. Tu spadaju:
Razlog je jednostavan – ovi komadi direktno dodiruju kožu i stvaraju idealne uslove za zadržavanje bakterija. Pranje na 60 stepeni značajno smanjuje njihov broj i smatra se zlatnim standardom kućne higijene.
Važno je istaći da svakodnevno pranje na 90 stepeni nije potrebno, osim u posebnim okolnostima poput bolesti, infekcija ili boravka u zdravstvenim ustanovama.