Srpska pravoslavna crkva sutra će proslaviti praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici.

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeljskom predanju, dan kada se ona vaznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 28. avgusta, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru.

Prema pravoslavnom kanonu, Uspenje Bogorodice slika se na zapadnim zidovima pravoslavnih manastira.

U trenutku smrti Bogorodice, kako je zapisano, apostoli počeše pjevati u slavu Božiju, a sva se soba zasja od čudne svjetlosti i presveta Djeva predade duh svoj u ruke Spasiteljeve ne osjetivši smrtnoga bola.

“Mrtvo tijelo njeno preniješe apostoli na rukama u Jerusalim u Getsimaniju…, apostol Jovan nosio je maslinovu granu, a svijetao oblak okruživaše njen odar i povorku”.

Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je 15. avgusta, prema julijanskom kalendaru, pobijedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave taj praznik.

Scena Uspenja Bogorodice obavezan je motiv u pravoslavnom freskoslikarstvu, jer je za život i smrt Bogomajke vezan smisao hrišćanske vjere i molitve.

Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je, nadživjevši svoga sina, kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju.

Po raspeću Gospoda, Bogorodica je nastavila da živi kod Svetog Jovana Bogoslova i uglavnom je sve vrijeme do smrti provela u Jerusalimu. U starosti, često se na mjestu Vaznesenja molila Gospodu da je što prije uzme sebi.

Vjerovanja i običaji

Prema vjerovanju Srba, u periodu između dve Gospojine, ili periodu prelaza, važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.

Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Isto tako danas nije dobro išta raditi rukama, naročito poslove sa iglama, ili uopšte započinjati nov posao.

Bogorodica je zaštitnica svega živog na zemaljskoj kugli, a posebno – porodilja i majki. One se u slučaju preke potrebe prvo obraćaju Majci Bogorodici. Njena ikona se nalazi u svakoj kući vjerujućih Srba.

Vjerovalo se da na Veliku Gospojinu, malo sastrugane boje sa njene ikone ili freske, ako se popije razmućeno u vodi, može pomoći kod mnogih ženskih bolesti. Presveta Bogorodica je, prema vjerovanju Srba, zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore ljekovite vode da se umiju.

Vjeruje se i da bilje i trave ubrane na Veliku Gospojinu imaju izuzetno ljekovita svojstva. Beru se borovnice i ljekovite trave, a vjeruje da se će one donijeti zdravlje i blagostanje svima u domu.

Proslavljanje Velike Gospojine u Srbiji pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja, ili trgovine. Na vašarima su se momci i djevojke upoznavali, igrali u kolu, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale. Jedan sa najdužom tradicijom je u Beogradu, kod ženskog manastira u Rakovici. Slavi se i kao Krsna slava.

izvor:Agencije/FOTO: