Uposlenici Kinoteke Bosne i Hercegovine, kulturne institucije od državnog značaja koja čuva neprocjenjivo blago fundusa bh. kinematografije, prema odluci lokalnih vlasti u Sarajevu, trebali su juče napustiti zgradu u Alipašinoj ulici na broju 19, gdje su smješteni od osnivanja – 1963. godine. Devleta Filipović, v.d. direktorice Kinoteke BiH rekla je za N1 da je rok za izlazak bio danas, ali da to nisu uradili te da svoju borbu nastavljaju.

Kako nam je pojasnila Filipović, uslov je bio da se danas dobrovoljno isele, ali navodi da to nisu niti planiraju uraditi. Naglasila je da postoje ponude i pomoći da se riješi njihov problem sa smještajem, ali, dodaje, to nisu prava rješenja.

“Ovo nije naš prostor, Savez samostalnih sindikata BiH je sebe uknjižio tokom rata 1993. To je Savez samostalnih sindikata što ima dva predsjednika što se svađaju. Oni nas žele istjerati i oni su vodili sudski spor, a Kinoteka je u ovom prostoru od 1963. godine tako da nije ona tu bespravno. Sutra imam sastanak kod ministra kulture KS, bio je i premijer Federacije BiH Fadil Novalić i nudio je kao rješenje prostor od Filmskog centra, ali koji je neuslovan, nema ni poda, puna je vlage i predložio je da jedan dio fonda bude u ćošku što je apsurdno jer naš fond nije mali. Nema govora o tome. To je njemu nudila Ines Tanović iz Filmskog centra da se nama kolegama pomogne, ali to nije nikakva pomoć pa ni kao privremeno rješenje. Njima zaista hvala i svakom ko se zainteresuje, ali ja ne mogu taj filmski fond vozati na sve strane. Nama je problem pravni status, nemamo rješeno ni finansiranje, a sada imamo i ovaj problem dodatni”, navela je Filipović.

Naglasila je da je fond težak i da ga treba adekvatno smjestiti.

“To je sređen arhiv. Filmovi su teški po 30 kilograma jedan. Osim toga imamo po pet-šest rolni filmske trake koja je također veoma teška i mi trebamo za to specijalne police, a ne bilo kakva. Zamislite da se na polici nađe 12 kopija, da to padne na čovjeka mrtav bi bio. I Preporod nam je ponudio prostor, ali ni taj prostor zaista nije adekvatan”, priča Filipović.

Dodaje da Kinoteka ima još jedan prostor na Mejtašu u kojem je smještena još bitnija filmska građa.

“Nema bitnije ili nebitnije filmske građe, ali riječ je o negativima koji su stepen vaćžniji od pozitiva. Tu je uložen veliki trud, nismo radili samo za platu, jer mi nismo imali 19 mjeseci platu. Svi smo preživjeli taj period i nastavili smo održavati tu Kinoteku i nikada nismo dozvolili ni parče od nje da se uzme”, zaključila je Filipović.

Kinoteka BiH sadrži neprocjenjivo filmsko blago koje uključuje filmske kopije i promotivne materijale bh. filma od njegovog nastanka do danas. U prostoru Kinoteke BiH u Alipašinoj ulici trenutno je smješteno gotovo 1.200 filmskih naslova na 35 mm filmskoj traci što predstavlja ne samo bh. nego internacionalno filmsko blago.

Kinoteka BiH u svojoj arhivi ima pravo bogatstvo pratećih materijala filmova. Od velikog arhiva bh. filmskih plakata koji su pored štampane forme i digitalizirani i tim sačuvani i arhivirani za historiju do biblioteke sa gotovo 3.900 knjiga i časopisa uključujući i sve brojeve bh. filmskog časopisa Cineast te gotovo 1.600 kataloga filmskih festivala i filmskih ustanova iz cijelog svijeta.

Ova ustanova u svojoj arhivi posjeduje i gotovo 16.000 press isječaka o razvoju i dešavanjima unutar bh. kinematografije te gotovo 2500 fotografija sa snimanja i promotivnih fotografija BH filmova od njenog osnivanja pa do danas.

Kinoteka BiH, kao Javna ustanova koju je osnovala država BiH, odavno nije budžetski korisnik nijednog nivoa vlasti.

Član Upravog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo Emir Hadžihafizbegović je u toku svog mandata na poziciji ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, donio odluku kojom je Kinoteci BiH dodjeljen novi prostor za čuvanje fundusa bh. kinematografije od 130 kvadrata u sarajevskom naselju Mejtaš.

Kinoteka BiH skladišti i kataloški vodi preko 120 igranih filmova bh. kinematografije na 35 mm filmskoj traci kao i 230 dokumentarnih i kratkih filmova na formatima 35 i 16 mm kao i negative 40 prvih bh. igranih filmova. U proteklih godinu urađen je temeljan pregled stanja svih kopija i prateće dokumentacije filmova koji su prema odluci države Bosne i Hercegovine pokretno nacionalno blago.

Tu je zaveden i fundus od 35 filmskih žurnala o razvoju Bosne i Hercegovine iz perioda bivše Jugoslavije.

Iz Fondacije za kinemtografiju su ranije danas apelovali i nadležnima i svim dobročiniteljima koji su u mogućnosti pomoći da se na bilo koji način zaštiti blago fundusa bh. i svijetskog filma da se čim prije jave i ponude svoju pomoć, a da će oni poduzeti sve što mogu da Kinoteka opstane.

izvor:N1/FOTO:N1