Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Simeona Divnogorca

06.06.2023. - Kultura

Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Simeona Divnogorca 24. maja po crkvenom, a 6. juna po gregorijanskom kalendaru

 

Simeon Stolpnik (nazvan još i Divnogorac ili Mlađi) je hrišćanski svetac, koji se rodio 521. godine, za vrijeme vladavine cara Justina Starijega i živio do 592. godine.

Postoji više verzija žitija ovog svetitelja na grčkom jeziku, kao i gruzinski i arapski prevod. Rodio se u Antiohiji u trgovačkoj porodici. Otac mu je poginuo od zemljotresa i on je ostao sam sa majkom Martom, koja je kasnije takođe proglašena sveticom i njen dan se obeležava 4. jula. U šestoj godini života je otišao u planinu kraj grada Selevkije u Siriji ka igumanu Jovanu, koji je i sam bio stilit. Pod njegovim rukovodstvom se predao velikom podvigu posta i molitve na stubu u svojoj sedmoj godini.

Molitva

Kao pustinjski žitelj i u tijelu Anđeo i čudotvorac, pokazao si se bogonosni oče naš Simeone. Postom, bdenjem i molitvama, nebeske darove si primio, isceljujući bolesti onih koji ti sa vjerom dolaze. Slava Onome koji ti je dao snagu, koji te je proslavio i koji kroz tebe daruje svima iscjeljenje.

U hrišćanskoj tradiciji se pominje da je pretrpio strašna iskušenja izazvana demonima, ali je primio od Gospoda i anđela veliku utjehu i blagodat, te da mu se Isus Hristos javio u vidu lijepog dječaka. Ipak, bez obzira na iskušenja i težak post koji se sastojao od vode i raskvašenog sočiva, u svojoj upornosti i podvizima je nadmašio i svog učitelja Jovana. Takođe, u hrišćanskoj tradiciji se pominje da je imao iscjeliteljske i proročke moći. Mnogi poklonici su dolazili da ga posjete, između ostalih i antiohijski patrijarh Efrem (527-545). Vremenom su mu podigli podesniji stub, ali se Simeon 541. preselio na Divnu goru, po kojoj je dobio nadimak, u blizini svoje rodne Antiohije. Tu je takođe boravio na stubu, a na tom mjestu je kasnije sagrađen manastir. Pisao je teološke tekstove, a sačuvana su i dva njegova pisma.

U vizantijskim crkvama postoje mnogobrojne predstave Simeona Mlađeg i starijeg sa kukuljačama, ali je vrlo teško odrediti, posebno u kasnijim periodima, koji je tačno od njih dvojice prikazan. Zanimljivo je da su sve do 12. vijeka izrađivane pločice sa likom Simeona Mlađeg za hodočasnike, poput današnjih suvenira.

U narodu postoje mnoga vjerovanja šta bi danas valjalo da uradimo. Smatra se da danas neudate djevojke koje žele da pronađu srodnu dušu i udaju se, treba da naprave vijenac od cvijeća i spuste ga u rijeku ili potok.

 

izvor:Agencije/FOTO:SPC