SPC i njeni vjernici proslavljaju danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs .Ovaj praznik, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih , predstavlja i suštinu hrišćanske vjere.

Pravoslavni vjernici razmenjuju pozdrave – Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse! U crkvama se pjeva: „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt pobedi…“

Suštinu i načelo hrišćanske vjere objasnio je Sveti apostol Pavle, čija je propovijed osnažila i usmjerila novozavjetnu vjeru.

U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskrsenjem pobjedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.

Isus Hristos – mesija koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek – došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, a potom vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.

Raspet je na brdu Golgota, na mjestu gdje je sahranjen prvi čovjek – Adam. Dok su ga razapinjali, Hristos je zamolio Boga da oprosti njegovim mučiteljima.

Sveta jevanđelja navode da je u rano nedjeljno jutro Hristov grob obasjala jaka svjetlost, od čije su jačine popadali stražari koji su čuvali grob, ogromna kamena ploča – koja je bila stavljena na ulaz u grob – pokrenula se i Sin Božiji je vaskrsao.

U to jutro žene mironosnice krenule su prema Hristovom grobu i vidjele otvoren i prazan grob, u kome je bilo samo pogrebno platno. Anđeo Gospodnji pitao ih je: “Zašto tražite živoga među mrtvima” i tada im se javio vaskrsli Hristos.

Hristos se javio Bogomajci i apostolima, koji su ga oplakivali u jednoj kući u Jerusalimu, riječima: “Mir svima” i pokazao im rane nastale prilikom razapinjanja na krstu.

Na ovo ga je apostol Toma upitao “Jesi li zaista to ti, ravi /učitelju/”, na šta mu je Isus prišao i dozvolio da dotakne njegove rane. Otuda izraz “nevjerni Toma”, koji označava sumnjičavu osobu.

Vaskrsli Hristos je u ovom svijetu proveo još četrdeset dana, kada se vaznio na Nebesa i “sjeo sa desne strane Oca”.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.

Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Vaskrsa primjenjuju pravoslavne crkve, odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.

Radi značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine je “mali Vaskrs”

Obilježavanje Vaskrsa

Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.

Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.

Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hristos ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo.

Trpeza je često bogata jer je Vaskrsu, prema običaju, prethodio sedmonedjeljni vaskršnji post, najduži u godini.

Jedan od običaja je da se na Vaskrs jedu jagnjetina i govedina, jer jagnje simboliše samog Isusa, a ovo je jedna od četiri simbolične životinje koje su se javile u vizijama proroka Jezekilja i apostola Jovana Bogoslova.

Ipak, ukoliko bi Vaskrs pao prije Đurđevdana nije se jelo jagnjeće meso.

Za Vaskrs se mijese i posebni hljebovi. U istočnoj Srbiji i nekim dijelovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim cijelim jajetom – kovržnjak, koje su međusobno razmjenjuju sa prijateljima.

Običaji

Za Vaskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći, jer ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu.

Ujutru se treba umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje, decu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine.

U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu, idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u rijeku, ali je u 17. vijeku, Sinod Ruske pravoslavne crkve posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi.

U nekim selima južnog Banata, Bačke i Srema, po ulicama gdje je prolazila litija palili su vatre ili svijeće u prozorima. Vatre za Vaskrs su obavezno paljene kod katolika.

Na dan Vaskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove.

Bijeljina.com/FOTO:pixabay