Za pravoslavne hrišćanske vjernike počeo je dvonedeljni Velikogospojinski post. Ustanovljen je kako bi se svi sjećali Presvete Bogorodice i tražili molitveno zastupništvo od nje.

Gospojinski post najkraći je od četiri velika godišnja posta i traje 14 dana, od 14. do 28. avgusta.

Strožiji je od Božićnog i Apostolskog- zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici, pravoslavni hrišćani ovaj post poste kao i Veliki.

Tokom sledeće dvije sedmice, jede se hrana pripremljena na vodi, osim u dane vikenda, kada su dozvoljeni ulje i vino, i na Preobraženje, kada se može jesti i riba.

Prvi put ovaj post spominje se u spisima Teodora Studita, 826. godine. Konačno je utvrđen na Carigradskom saboru 1166.

Najmlađi od svih višednevnih postova, uveden je u čast i prema primjeru Presvete Bogorodice, Majke Božije, koja je vrijeme prije smrti provela u stalnom postu i molitvi.

Svaki post ima dvije strane: tjelesnu i duhovnu. Osim uzdržavanja od jela životinjskog porekla, podrazumijeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela.

Istinski post koji obuhvata oba aspekta privodi čoveka smirenju.

Sveti Jovan Zlatousti piše: „Kažeš da postiš. Uvjeri me to u svojim djelima. A koja su to djela? Ako vidiš siromaha, udijeli mu milostinju. Ako se nađeš s neprijateljima svojim, izmiri se sa njima. Ruke neka poste uzdržavajući se od svake gramzivosti i krađe. Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje.“

Vjernici poste kako bi pročistili svoju dušu i pronašli smirenje, ali se oslobodili i loših navika koje negativno utiču na njihov život. Cilj posta su unutrašnji mir i molitva, a kao nagradu vjernici uzimaju pričešće za spasenje i čišćenje duše i tijela. Post je posvećen Bogorodici, a vjeruje se da je posebno važan za žene i majke, njihov mir i radost i pričešće na praznik Velike Gospojine

izvor:Agencije/FOTO:Pixabay