Neizbrisivi tragovi Svetog Save

05.06.2022. - Kultura

Manastir Svete Katarine nastao na svetom mjestu na Sinajskoj gori, koji se prema riječima oca Justina, može pohvaliti neprekidnom istorijom dugom 1.700 godina, uz neprocjenjive vrijednosti, poput dijelova iz prve Biblije ili ikone Isusa Pantokratora, uz sjećanje na boravak Svetog Save, čuva i najstariji sačuvani psaltir na staroslovenskom – srpski psaltir.

Otac Justin zadužen za manastirsku biblioteku koja ima jednu od najvećih zbirki rukopisa u svijetu, drugu poslije vatikanske, naveo je da monasi od četvrtog vijeka žive na tom biblijskom mjestu, koje je dva vijeka kasnije po nalogu cara Justinijana (jednog od imperatora, uz cara Konstantina, rođenog na tlu Srbije) izmijenjen izgradnjom trobrodne bazilike i visokih zidina od crvenog granita okolnih visokih, strmih sinajskih planina.

Još u četvrtom vijeku monasi su, dodaje, dolazili na to sveto mjesto da se u ovoj divljini i miru mole.

” Zato su nam četvrti i šesti vijek najvažniji”, rekao je on i naglasio da je zadivljujuće to što postoji kontinuitet manastira – nikada nije bio uništavan ili napuštan, “pa se može pratiti trag istorije dug 17 vijekova”.

Od velikog značaja za manastir bila je posjeta Svetog Save, rekao je otac Justin i dodao da je Sveti Sava bio zainteresovan i za nesagorivu kupinu (mjesto na kojem se Mojsiju javio Bog kada je prišao plamenom ognju u žbunu koji gori ali ne sagori) a koja i danas zauzima ključno mjesto u manastiru.

– Došao je nakon Jerusalima, a boravak na Sinaju ostavio je veoma veliki utisak na njega – kazao je otac Justin, a prema podacima to je bilo 1234. godine, na njegovom drugom putovanju po svetim mjestima kada je u manastiru i na vrhu Sinajske gore, gdje je Mojsije primo deset Božjih zapovijesti, proveo časni post moleći se za svoj srpski rod i cijeli hrišćanski narod.

Prema riječima oca Justina i srpski monasi koji su od tada vijekovima dolazili i ostavili trag na taj manastir koji predstavlja riznicu ne samo duhovnih već i kulturnih vrijednosti čovječanstva.

– U 15. vijeku živjeli su ovdje i iza njih su ostali brojni rukopisi, a sve to pokazuje čvrstu, vijekovima dugu vezu između Srbije i Sinaja – naveo je otac Justin koji nam je pokazao i srpski psaltir čuvan zajedno sa brojnim dragocjenostima u prije pet godina obnovljenoj manastirskoj biblioteci gdje je u toku i obiman proces digitalizacije manastirskih rukopisa u kojem lično učestvuje.

– Imamo mnogo rukopisa srpskih monaha, a jedan od najljepših je psaltir – rekao je otac Justin za Tanjug i dodao da nije poznato ko ga je napisao.

Naglasio je da se rukopisi čuvaju u posebnim metalnim kabinetima, u horizontalnom položaju što je kako je dodao jedini način da se sačuvaju.

“Stručnjaci koji su proučavali rukopise – a ima ih više od 3.000 od čega 40 na slovenskim jezicima, našli su čvrste dokaze srpskog prisustva ovdje na Sinaju. Jasno je da se slovenski koristio u mnogim zemljama ali su Srbi imali jasan i upečatljiv način pisanja koji ih razlikuje od svih ostalih “, rekao je otac Justin, koji je već 27 godina na Sinaju.

Taj jedan od najstarijih hrišćanskih manastira, koji je i oaza srpske duhovnosti, u svijetu čuva i dijelove najstarije Biblije.

“Ovo su dijelovi prve ikada napisane Biblije objedinjenje nakon što je hrišćanstvo postalo priznato za zvaničnu religiju, a ostali dijelovi originalnog spisa čuvaju se u Njemačkoj, Rusiji i Engleskoj u nacionalnim bibliotekama”,naveo je otac Justin, pokazujući jednu od najvećih dragocjenosti manastira i naglasio da su biblije prije toga pisane na papirusima.

“Između riječi nema razmaka, ali je zbog ljepote slova pravo uživanje čitati je”, rekao je otac Justin i dodao da svako ko se bavi bilo kakvim izučavanjem mora da zna originalni sadržaj te prve Biblije.

Na pitanje da li postoji mogućnost da je ta originalna Biblija jedna od 50 koje je car Konstantin naručio, nakon Milanskog edikta kao što se može čuti, otac Justin je rekao da se to ne zna, ali da se smatra da nije naručio samo biblije već sve što se koristi u službi od Starog zavjeta, preko Novog zavjeta, do psaltira.

Otac Justin amerikanac iz Teksasa koji je prešao u pravoslavlje dodao je da se u biblioteci čuva i dokument kojim je prorok Mohamed 625. godine lično otiskom šake garantovao bezbjednost manastiru, kao i dio mošti svete mučenice Katarine, brojne ikone iz VI vijeka a među njima i najstariji prikaz Isusa Pantokratora za koji se, kako mnogi ocjenjuju, može reći da je najvažnija hrišćanska ikona.

Monasi su za nas otvorili dio manastira na mjestu gdje se Mojsiju javio Bog a u koji se ulazi bez obuće, upravo kako je od Mojsija zatraženo kada je prišao palmtećem žbunu jer je stao na svetu zemlju.

Otac Justin nas je upoznao i sa životom u manastiru.

“Dan je za nas podijeljen između vremena za zajedničke i lične molitve, rad i duhovnu koncentraciju. Zraci sunca tokom dijela dana stvaraju posebno mističnu atmosferu za molitve”, rekao je otac Justin.

Službu drže tri puta dnevno, prva je pred zoru dok su zvijezde još tu … do izlaska sunca … dok večernje molitve počinju u četiri kada zbog strmih stena kojima su okruženi pada mrak.

Bivši ambasador Srbije u Kairu Dragan Bisenić prije nekoliko godina je ocijenio da je srpsko nasljeđe na Sinaju u Srbiji, ako se izuzmu turističke informacije, malo poznato i još manje vrednovano, iako je kako je naglasio potrebno reći da ima rijetkih istraživača koji su se upustili u avanture ozbiljnijeg izučavanja dostupnih sinajskih svitaka.

“Mogućno je, recimo, da se upravo na Sinaju nalazi najstarija srpska pisana knjiga, skoro cijeli vijek starija od Miroslavljevog jevanđelja”, naveo je Bisenić tokom mandata u Kairu.

Valid el Sebai podsjetio je da je manastir nastao na naredbu carice Jelene, majke Konstantina Velikog, 337. godine, kada je na tom mjestu izgrađena mala kapela.

“Ona je veoma brinula o manastiru”,  rekao je El Sebai i podsjetio da je taj manastir, nastao na mjestu koje spaja Aziju i Afriku, jedinstven i po tome što ima i crkvu i džamiju a koje danas šalju poruku o prijeko potrebnom jedinstvu.

Izvor:Tanjug