Sezona slava je počela, a postoje brojni običaji koje domaćini na taj dan treba da ispoštuju. Jedan od njih se odnosi na slavsku svijeću. Mnogi ne znaju u kom periodu dana ona treba da se zapali. 

Svijeća se pali neposredno pred rezanje kolača, na dan slave. Domaćin se prekrsti, pomene u molitvi Boga i ime svoje krsne slave, cjeliva svijeću i pali je šibicom. Svijeća i njena svjetlost simbolizuju svjetlost nauke Hristove. Za slavu se po mogućnosti kupuje svijeća od pravog voska, obično dužine 50 – 60 cm, može i veća ili manja, zavisno od prilika i mogućnosti.

Stavlja se u čirak (svijećnjak) i posebno ukrašava. Svijeća gori cijelog dana na dan slave, a kada izgori na nekoliko santimetara do svijećnjaka, svijeća se gasi na sljedeći način: domaćin se prekrsti, uzme čašu sa vinom, iz nje zahvati jednu kafenu kašičicu vina i nju izlije uz fitilj sveće koja gori. Vino polako ugasi svijeću. Potom se svijeća i čirak stavljaju pred ikonu, ili na neko drugo svečano mjesto u kući, tu stoji do sljedeće godine i pali se prilikom zajedničkih kućnih molitvi.

Podsjetimo, pisali smo i o tome kako se pravilno slavi slava.

“Mi smo postali instant generacija – i domaćini i domaćice – kod koje se izgubio kompas, pa se, eto, i slavski kolač mijesi u pekari. A slavski kolač treba da se mijesi svetom vodicom. Takav kolač, kakav god da je, predstavlja našu žrtvu. Sveta vodica ne treba da se prosipa”, ispričao je otac Predrag Popović.

Sagovornik se protivi i obilježavanju slave u restoranima, smatrajući da bi slava trebalo da bude skromna i u kućnom okruženju.

Izvor: Mondo