Glumci Gradskog pozorišta „Semberija“ sinoć su premijerno odigrali predstavu „Odisej – stvaranje heroja“, prema Homerovom epu, po tekstu Divne Stojanov, u režiji Ivana Vanje Alača.

Što se tiče glumačke ekipe, Atinu – boginju mudrosti i ratovanja uspješno je iznijela Isidora Davidović, Ivan Petrović je igrao Posejdona – boga mora, Nenad Blagojević odlično se snašao u ulozi Ahila – heroja Trojanskog rata i Odiseja, heroja i antiheroja. Milica Vokić je igrala Lijepu Jelenu – ženu kralja Sparte Meneleja, Antikeleju – Odisejevu majku, Penelopu – Odisejevu ženu, Telemahovu majku i kraljicu Itake, a dobro se snašla i u ulozi mornara Politesa. Mihailo Maksimović je igrao Parisa (ljubavnika Lijepe Jelene, Tiresija – slijepog vrača koji proriče sudbinu i Zevsa, vrhovnog boga, boga neba i groma. Vanja Krtolina se odlično snašla u ulozi Kalipso – Nimfe, polubožanske žene i Elpenora – mornara, dok je mladi Nikola Ristić igrao Menelaja, Jeleninog muža, Hermesa, glasnika bogova i Telemaha – Penelopinog i Odisejevog sina.

Odisej – između epa i realnosti života

Reditelj predstave, Ivan Vanja Alač izjavio je prije premijere „Odiseja“ da je režiranje ove predstave za njega predstavljalo jedan uzbudljiv proces, u svim aspektima stvaranja ove predstave.

 „Sa epskim i antičkim junakom – Odisejem, kroz ovu predstavu prošao sam razne stvari. On mi je u djetinjstvu bio omiljeni junak. Sjećam se i crtanog filma o Odiseju na „Kanalu D“. Kada pročitate ep, onda vidite da nije baš sve tako kako je prikazano u crtanom filmu. Pokušali smo u ovoj predstavi da zadržimo dječiju maštovitost i zaigranost, ali smo je željeli podići i na jedan viši nivo, kao dječiju predstavu za odrasle, kroz humor, maštu i različita pozorišna sredstva i žanrove. Na publici je da donese sud nakon gledanja predstave. Tako gledam i živim pozorište, kroz postavljanje pitanja, a ne kroz davanje odgovora. Mislim da smo na kraju tog procesa ispolučili nešto što će bijeljinska publika rado gledati i uživati u ovoj predstavi. Ona je, na neki način, univerzalna, ali, to je i komedija koja na nepretenciozan način priča o bitnim stvarima kroz igru i maštovitost kompletne ekipe. Homerovi epovi su, po meni, izvor zapadnoevropske književnosti i u epu o Odiseju su utkani neki problemi koje živimo i u ovom vremenu.

Odisej – heroj ili antiheroj

Odisej je heroj o kojem možemo kritički da mislimo, jer je prošlo dovoljno dugo vremena. Istovremeno se možemo zapitati i o nekim drugim herojima i o tome koga sve proglašavamo herojima. Pitanje je, da li su to heroji, antiheroji ili samo ljudi. Prva riječ u starooriginalu na grčkom je čovjek. Mi smo prošli jedan put preko nimfi, muza, bogova Kiklopa, Scile i Haribde, da bismo se vratili nečemu što je danas ništa manje mitsko biće, a to je čovjek. Predstavu treba da pogledaju Bijeljinci, a nadam se da će ova predstava putovati, ići na neke festivale“, kaže Ivan Vanja Alač, talentovani mladi reditelj koji je do sada režirao i postavio brojne predstave po pozorištima širom Srbije.

„Sarađivao sam do sada sa Jugoslovenskim dramskim pozorištem, gdje sam postavio diplomsku predstavu „Beogradsku trilogiju“ Biljane Srbljanović, koja se uspješno igra već pet ili šest sezona. U Somboru sam postavio „Ljude od voska“ i to je predstava koja predstavlja prekretnicu u mojoj karijeri. Radio sam u Hrvatskoj, u Novom Vinodolskom, sa Brankom Petrićem i Oliverom Baljak, radio sam za novosadski „Šekspir festival“, na poziv moga profesora Nikite Milivojevića „Bogojavljensku noć“ po Šekspirovoj komediji koja je otvorila jubilarni Deseti „Šekspir festival“ u Novom Sadu, a radio sam i u Crnogorskom narodnom pozorištu najnoviju predstavu „Gidionov čvor“, po tekstu Džone Adams, sa divnim glumicama Kristinom Obradović i Dubravkom Drakić“, kaže Ivan Vanja Kalač.

Živimo priče koje su odavno ispričane

Divna Stojanov, autor teksta o Odiseju – stvaranju mita, kaže da je pisanje i stvaranje teksta o Odiseju za nju bio izazovan stvaralački čin, jer se svako Homerovo pjevanje moglo pretvoriti u dobru predstavu.

„Moja velika sreća je bila što sam imala inspirativne saradnike na ovom tekstu, reditelja Ivana Vanju Kalača i glumce Gradskog pozorišta u Bijeljini. Imala sam predivnu saradnju sa glumcima i rediteljem na ovoj predstavi. Svi mitovi, pa tako i ovaj grčki mit, univerzalni su sami po sebi. To su priče koje pričamo više od 2.500 godina. Ništa se novo u međuvremenu nije desilo. I dalje živimo priče koje su već odavno ispričane. Ovo je oda pričama, a sada je pitanje, na koji način pričamo te priče, da li je važno ko priča priču ili šta se priča. Ovu priču o Odiseju nije bilo teško prevesti u današnji savremeni jezik. Pisala sam i druge pozorišne tekstove, radim kao dramaturškinja na sličnim projektima. Sa Ivanom Vanjom Alačem radila sam Šekspirovu „Bogojavljensku noć“ u Pozorištu mladih u Novom Sadu i to je bila izuzetno plodonosna saradnja koja je dovela i do saradnje na ovoj predstavi“, kaže Divna Stojanov.

Izazovan glumački i umjetnički proces

Glumac Ivan Petrović, u ulozi Posejdona, boga mora, kaže da je za njega pripremanje i igra u ovoj predstavi predstavljala zanimljivo iskustvo.

„Autorski rad je nastajao tokom procesa stvaranja predstave. Nešto slično smo imali u predstavi „Ivanov“, gdje smo oko 80 odsto teksta imali od Čehova. U ovoj predstavi mi smo imali tekst po mitu o Odiseju. Divna Stojanov je napisala novi, savremeni tekst, koji prati radnju Homerovog epa iz naše perspektive. Glumci su imali priliku da intervenišu u tekstu, da predlažu nove monologe, scene i radnje. Za mene lično ovo je bio izazovan proces koji nas je primoravao da budemo bolji glumci i umjetnici“, istakao je Ivan Petrović.

Za scenski pokret i kao asistent režije na predstavi „Odisej – stvaranje heroja“ bio je zadužen Teodor Vinčić, muziku je pisala Ana Krstajić, kostime pripremila Biljana Grgur, scenografiju Isidora Ilić i Milja Mladenović.

Bijeljina.com