Smatralo se da u period velikog posta treba ući bez grijeha. U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito bijeli mrs po kome je ovaj praznik dobio ime.

Glavni običaj ovog dana jeste veliko slavlje, širenje radosti, muzika i pjesma. To je dan šale, smijeha, plesa i igri. Nekada su kolone djece išli ulicama i selima, šalili se, pjevali i smijali – vjerovalo se da to odbija negativnu energiju.

Bijele poklade su dobile naziv po bijeloj hrani koja se tog dana služi na trpezi. Jede se bijela hrana, sir, jaja i mliječni proizvodi. To je posljednja nedjelja pred Veliki post u kome se vjernici uzdržavaju od hrane, pića i loših misli.

Jedna od starijih običaja jeste da su djeca maskirana odlazila od kuće do kuće i tražila jaja, a onda bi ih odrasli darivali slatkišima, čokoladama, bombonama. Maskirane povorke se daruju, plešu i simbolizuju radost.

Smatra se da za Bijele ili Velike poklade treba tražiti oproštaj i oprostiti drugima, kako bi se duša očistila, rasteretila, i da bismo se pripremili za Veliki post i pričest.