Srpska pravoslavna crkva slavi danas Rođenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznat kao Mala Gospojina

 

Pravoslavni vjernici slave dolazak na svet Presvete Bogoridice, jedan od najvećih crkvenih praznika koji posebno slave žene. U narodu se praznuje pod nazivom Mala Gospojina, Mala Gospođa, ili Mala Bogorodica.

Presveta Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarjelih i pravednih roditelja Joakima i Ane. Po ocu i njegovim precima, bila je od carskog roda Davidovog, a po majci i njenim precima, od roda prvosvešteničkog.

Joakim i Ana dugo nisu mogli da imaju djece, ali im je Bog uslišio molitve i pod stare dane podario ćerku.

Dali su joj ime Marija i zavjetovali se da će ona služiti Gospodu. Djeva Marija, plod molitvi svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, sa 14 godina se vratila u Nazaret gde joj je, kako uči hrišćanstvo, saopštena blagovijest da će roditi Sina Božijeg.

Na ikoni se događaj rođenja Svete Djeve Marije predstavlja tako da majka Ana leži na postelji, novorođena Marija u kolevci, a okruženi su mnogim srodnicima.

Vjerovanja na Malu Gospojinu

Jesenje svadbe počinjale su od Male Gospojine. U privrednom životu, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom ozimnih useva. U to vrijeme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.

Vjeruje se da će jesen i zima biti blagi, bez mnogo hladnih dana, ako na taj praznik bude vedro bez oblaka i ako se vidi sunce veći dio dana.

Na Malu Gospojinu, isto kao i na Veliku Gospojinu, prema narodnom vjerovanju, postoje i određene zabrane.

Žene tako ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove.

Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama.

 

izvor:Agencije/FOTO:Pixabay