Veliki pravoslavni praznik Cvijeti uvek pada u nedelju prije Vaskrsa, a dan posle Lazareve subote, ili Vrbice.

Prema narodnom običajnom kalendaru, današnji dan počinje umivanjem vodom u kojoj su juče, na Vrbicu, potopljni cvjetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi.

U starim danima bio je  rasprostranjen običaj da se na Cvijeti cio dan šeta okićen cvećem. Momci bi pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje koje je otkrivalo njegova osjećanja. Danas je dovoljno da se nabere cvijeće i unese u kuću.

Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. Zato, poklonite danas nekoj dragoj osobi cvijeće. I vodite računa – svaki cvijet ima svoju simboliku:

Margarete – Da budete lijepi i krupni
Dren – Da budete jaki i zdravi
Ljubičice – Da budete mirišljavi i privlačni
Vrbove grančice – za plodnost i rađanje
Ruža – da budete rumeni i svježi

U nekim krajevima dsjevojke bi brale koprivu ,kako bi ih zaštitila od negativnosti.

Velikim praznikom, Cvijeti, završava se šesta nedelja Velikog posta.

Cvijeti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obilježava Hristov ulazak u Jerusalim. Ovo znači da se ovaj praznik proslavlja u zavisnosti od toga kada je Vaskrs jer se praznuje nedelju dana ranije. Ustanovljen je u Jerusalimu krajem IV vijeka, za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, i na poslednju nedelju njegovog života.

Cvijeti se slave u svim hrišćanskim zemljama, ali sa neznatnom razlikom u običajima.

Današnji praznik je crveno slovo, pa ne bi trebalo raditi kućne poslove.

Danas bi valjalo izgovoriti ovu molitvu za zdravlje i sreću vas i vaših najbližih:

Obščeje voskresenije, prežde tvojeja strasti uvjerjaja, iz mertvih vozdvigal jesi Lazarja, Hriste Bože, tjemže i mi jako otroci pobjedi znamenija nosjašče, tebje pobjeditelju smerti vopijem: Osana vo višnjih, blagosloven grjadij vo imja Gospodnje. Amin.

Bijeljina.com/FOTO:Shutterstock