Plodna semberska ravnica nekada je bila poznata po uzgoju grla koji su se koristila za obradu zemljišta.Ali i onih paradnih, sa kojima su semberski domaćini 50-tih i 60-tih godina posjećivali kulturne događaje,konjičke trke, seoska prela.

 

“Konji su nam bili za sve. Sa njima se zemlja obrađivala, hljeb zarađoivao. Vozilo se na svadbe, krštenja i slavlja. Konj je bio prijeka potreba,ali i statusni simbol.Svaka,malo imućnija kuća imala je bar po jkednog konja”, priča nam 80-togodišnji Petar Dragojlović,koji i danas na svom imanju ima četiri konja.

“I sad, pod stare dane, volim sjesti u čeze i proći selom.Mnoge porodice ovdje imaju rasne konje i kočije stare više i od jednog vijeka”, kaže Dragojlović.

 

 

Idealno područje za uzgoj konja

Salihbeg Salihbegović, bijeljinski veleposjednik, tokom 1893. godine bio je čuveni uzgajivač rasnih trkaćih konja, sa kojima je ,kako kažu poznavaoci, “odnosio gotovo sve pobjede od Bihaća do Sarajeva”.

 

 

Tih godina, gotovo svako sembersko domaćinstvo imalo je po jednog ili više rasnih grla.

“Semberija je idealno područje za uzgoj konja, ima kvalitetno zemljište i za uzgoj žita kojim hranimo životinje. Često odlazimo na konjičke trke tu u susjednu Mačvu i Srem,ali i sami organizujemo takve događaje .Mnogo puta se pokazalo da su konji sa ovog prostora napravili dobar rezultat sa malo rada”, kaže Stanislav Jovanović iz semberskog sela Popovi, koji ima uzgajivačnicu rasnih grla.

 

Konjičke trke prvi put organizovane 1897. godine

Konjičke trke u Bijeljini prvi put su organizovane tek 1897. godine. Danas ,kada se ova tradicija polako vraća, sve je više ljubitelja rasnih grla.

“Sve je više onih koji nabavljaju, interesuju se. I sve više je mlade djece koja hoće da se uče jahanju” , kaže Jovanović.

 

 

Uprkos dugoj tradiciji Bijeljina nema adekvatan hipodrom

Inicijativa za izgradnju modernog hipodroma na području Bijeljine pokrenuta prije gotovo 10 godina, do danas se nije odmaklo dalje od ideje.
Postojeći hipodrom na kome se nekada održavalo i po sedam trka godišnje, sada godinama čeka renoviranje.

 

 

“Nekada smo tu često odlazili.Učestvovao sam u trkama, bilo je ljudi sa svih strana. Bilo ljepota vidjeti. Kada se trke završe, ostanemo da se družimo do kasno.Dođu nam ljudi iz susjednih pograničnih područja pa smo voljeli i sjesti i zapjevati: “Mema konja, kao što su vrani, ni bećara što su graničari” , prisjeća se Dragojlović i dodaje: “Danas se na hipodromu održi možda svega jedna trka godišnje. Iako je u Semberiji sve više ljudi koji drže konje, ovaj prostor nikako da dobije potrebne sadržaje”, kaže Dragojlović.

 

 

Tradicija uzgoja lipicanera na UNESCO listi

Inicijativa za upis “Tradicije uzgoja konja lipicanera” pokrenuta je u Sloveniji, a ovoj inicijativi pridružile su se Bosna i Hercegovina,Hrvatska,Austrija, Mađarska, Slovačka, Rumunija, Italija.

 

 

Na 17. zasjedanju UNESCO Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine u Rabatu, Kraljevina Maroko donesena je Odluka o upisu “Tradicije uzgoja konja lipicanera” na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine što će,vjeruju uzgajivači, pozitivno uticati kako na razvoj uzgoja ove rase, tako i na razvoj turizma.

 

Bijeljina.com