Zbog neizvjesne ekonomske situacije i rata u Ukrajini sve veći broj građana regije odlučuje da ulaže u nekretnine.

U analizi ekonomskih stručnjaka za portal UNA ističe se da je ulaganje u nekretnine najsigurniji vid štednje u doba inflacije i devalvacije valuta. Smatra se da je mnogima to najefikasniji način štednje, pa gotovinu pretvaraju u kvadrate.

Već godinama su niske kamate na depozite uspostavile trend u kojem kapital bogatih disperzira, ne u berze i investicione fondove, nego u nekretninski sektor. Tržište reaguje tako da sve manje opcija imaju oni sa slabijom platežnom moći.

Cijene nekretnina kontinuirano rastu i u Bosni i Hercegovini. Krov nad glavom je sve skuplji, bez obzira na to što su cijene materijala za gradnju novih stambenih jedinica u padu. Vraćene su na prošlogodišnji nivo, prije velikog poskupljenja, ali materijal očigledno nije odlučujući faktor u kreiranju cijena.

Prema statističkim podacima iz entitetskih zavoda kupnja stanova u BiH pala je u zadnjem tromjesečju, ali cijene nisu.

Vrijednost nekretnina raste, cijene dostižu visok nivo

Igor Gavran, ekonomski analitičar za portal UNA kaže da podatke o ostvarenoj prodaji nekretnina nema, ali da je tačno da je povećana tražnja za nekretninama upravo kao oblika ulaganja, štednje i zarade za one koji imaju višak slobodnih sredstava i smatraju da je ovaj oblik ulaganja najsigurniji u vrijeme inflacije i trenda rasta cijena nekretnina.

“To je uglavnom ispravno razmišljanje jer nekretninama vrijednost uglavnom raste i cijene su u posljednje vrijeme dosegle nevjerovatno visok nivo. Međutim, dugoročno gledano upravo ovaj nerealno visok nivo cijena koji imamo danas može dovesti do pada tražnje i u nekom trenutku promjene trenda. Ili eventualno odluka vlasti da strateški djeluje na povećanu izgradnju novih objekata i time poveća ponudu na tržištu a veća ponuda bi vodila nižim cijenama”, ističe Gavran.

Povlaštene manjine kupuju, a onima koji traže “krov nad glavom” sve je teže

Dodaje da postoje mogući scenariji u kojima cijena nekretnina može i pasti a tada oni koji su posljednji uložili u nekretnine mogu izgubiti dio svog novca, ali ipak je znatno izgledniji scenario posebno u kratkom roku da ta vrijednost ostaje stabilna ili raste i dalje.

“Jedna negativna posljedica ovog povećanog ulaganja u nekretnine povlaštene manjine koja ima dovoljno sredstava za to jeste da velika većina građana kojima nekretnine trebaju za život a ne ulaganja sve teže rješavaju stambeno pitanje jer ne mogu priuštiti aktualne cijene. I to umanjuje ukupnu tražnju s druge strane. S obzirom na to da su kupci nekretnina na našem tržištu uglavnom dijaspora i domaći sloj bogatih, taj pad tražnje domaćeg stanovništva niže kupovne mogućnosti još uvijek nije dovoljan da utiče i na pad cijena”, smatra Gavran.

Tvrdi da trend rasta cijena nekretnina nije tek počeo, niti ga eventualni pad stope inflacije može brzo zaustaviti.

“Njega uzrokuje suštinski poremećaj tržišta, na strani ponude i na strani tražnje. Kada je riječ o ponudi, gradi se premali broj novih stanova, u sve većoj mjeri luksuznijeg karaktera za specifičnu kategoriju kupaca, a ne za šire tržište”, ističe Gavran.

Novac na računima pretvaraju u nešto što neće gubiti vrijednost

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke za portal UNA kaže da je razlog što se gotovina pretvara u nekretninu nestabilnost u privredi, zemlji, nestabilnost u Evropi.

“Svi ti oblici nestabilnosti ljude na neki način opredjeljuju da novac koji stoji u računima na banci, pretvore i nešto što će biti stabilne vrijednosti ili neće gubiti vrijednost kroz vrijeme. Ono što je bitno reći da je inflacija pokrenula i cikluse investiranja ljudi, jer jednostavno ljudi žele da sačuvaju to nešto što su stvorili, što su uštedjeli, neku vrijednost za koju smatraju da u nestabilna vremena dodatno uz inflaciju, najbolje mogu sačuvati ako se to pretvori u nekretninu”, ističe Pavlović.

Objašnjava da nekretninama generalno rastu cijene i da neće izgubiti ništa od onoga što su uložili.

“Najviše se kupuju stanovi, jer se oni mogu iznajmiti, pa tako onaj koji kupi linearno će pokriti troškove i dobiti neki prinos za novac koji je uložen da bi se stan kupio. Tako da je to ekonomski racionalno ponašanje ljudi. Naši ljudi iz dijaspore koji imaju ušteđevinu koju fizički ne mogu pretvoriti u nekretninu u svojim zemljama zato što su tamo nekretnine značajno skuplje, oni se opredijeljuju da kupe nekretnine u BiH, jer po iskustvu nekretnina ne gubi na vrijednosti”, kazao je Pavlović.

U BiH opada potražnja, ali cijena raste

Prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH broj prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2022.godine u odnosu na prosječan broj prodanih novih stanova u 2021.godini manji je za 3,4%, a u odnosu na treće tromjesečje 2021.godine veći je za 7,4%.

Korisna površina prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2022.godine u odnosu na prosječnu korisnu površinu u 2021.godini manja je za 1,2%, a u odnosu na treće tromjesečje 2021.godine veća je za 2,6%.

Prosječna cijena prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2022.godine u odnosu na prosječnu cijenu prodanih novih stanova u 2021.godini veća je za 22,9%, a u odnosu na treće tromjesečje 2021.godine veća je za 26,2%.

Broj prodanih stanova u Republici Srpskoj u trećem kvartalu ove godine dosta je manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su cijene ove u odnosu na prethodnu godinu drastično povećane.

Pokazuju ovo podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, u kojima se navodi da je broj prodatih završenih novih stanova u RS u trećem kvartalu ove godine manji za 20,4 % u odnosu na isti period prošle godine.

Korisna površina prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine manja je za 13,7% , ističe se u podacima Zavoda za statistiku RS.

Dodaje se da je prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove godine u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine viša za 56,7 %.

“U Republici Srpskoj je u trećem kvartalu prodato 649 stanova, a prosječna cijena po kvadratnom metru je bila 2.685 KM. U Banjaluci je u trećem kvartalu ove godine prodato 207 stanova, a prosječna cijena po kvadratu je bila 3.729 KM”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

U Srbiji kupci nekretnina “iskeširali” 1,7 milijardi evra

U Srbiji su u trećem kvartalu ove godine kupci nekretnina “iskeširali” 1,7 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 10,6 posto.

Cijene nekretnina posljednjih godinu dana su porasle i do 30 posto u pojedinim gradovima. U istom periodu je promjenjiva kamata (euribor) za stambene kredite povećana za 1,63 posto, inflacija je skočila na 14 posto, dok su prosječne plate nominalno veće za 16,5, a realno za 2,9 posto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Srbije.

Izvor: unaworld.com / Mirsada Lingo Demirović