U jeku porasta slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini, ljute i zabrinute građanke i građani, ženske aktivističke formalne i neformalne grupe pozvali su građane na proteste protiv femicida pod sloganom “NITI JEDNA VIŠE” koji će biti održani u srijedu, 11. oktobra 2023. godine u 16.00.

Čitanje zahtjeva

Protesti će se održati širom zemlje, a tom prilikom će se pročitati zahtjevi koji će biti upućeni prema nadležnim institucijama, ali i čitavoj javnosti. Protesti su najavljeni u Mostaru, Bijeljini, Banjaluci, Sarajevu, Lukavcu i Zenici.

Organizatori su naveli i razloge zbog kojih organizuju proteste kao i zahtjeve.

Naveli su podatak da je 48 odsto žena u Bosni i Hercegovini pretrpjelo seksualno i rodno zasnovano nasilje, a 84 odsto slučajeva nasilje u porodici i intimnim vezama nikada se ne prijavi.

Između ostalog naveli su i da oko 70 odsto istraga slučajeva prijavljenih nadležnim tužilaštvima bude obustavljeno.

Policija

Zaštita žrtava: Procjenu rizika od ponavljanja nasilja treba provoditi kod svake prijave nasilja u porodici i drugih oblika nasilja nad ženama i djecom obuhvaćenih Istanbulskom Osigurati maksimalnu zaštitu i podršku žrtvama nasilja, uključujući hitne mjere i zaštitne mjere.

Hitno postupanje: Istrage treba provoditi i optužnice podizati u što kraćem roku od izvršenja odnosno saznanja za postojanje krivičnog djela, posebno u situacijama gdje su žrtve u riziku od ponavljanja nasilja, kao i situacije u kojima su izložene pritiscima i zastrašivanju od strane počinilaca nasilja, koji se u pravilu nalaze na slobodi, što može imati značajnog uticaja na njihovu mogućnost odnosno spremnost da svjedoče, posebno kada se radi o svjedokinjama koje po zakonu mogu odbiti da svjedoče.

Disciplinska odgovornost: Pokrenuti disciplinske postupke protiv policajaca zbog propusta u pružanju zaštite ženama i djevojčicama žrtvama rodno zasnovanog nasilja.

Sudovi

Unapređenje položaja oštećenih: Sudovi trebaju unaprijediti položaj oštećenih u krivičnom postupku, uključujući odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu oštećenih kako bi se izbjegla njihova dodatna traumatizacija. Obezbijediti da krivični postupci okončavaju u razumnom roku bez neopravdanih odlaganja ročišta i zamjene postupajućih tužilaca.

Strože kazne za počinioce: Prilikom odmjeravanja kazni za krivično djelo Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, treba uzeti u obzir prisustvo oružja kod počinilaca (posjedovanje i/ili prijetnje oružjem), istoriju nasilja u porodici i ugrožavanje mira, tjelesnog integriteta ili duševnog zdravlja članova njihovih porodica, prisustvo djece izvršenju djela, povratak u vršenju djela i druge otežavajuće okolnosti kroz primjenu strože kaznene politike prema počiniocima nasilja.

Pravosudni organi i Parlamenti i Skupštine

Premda u Bosni i Hercegovini postoje zakonske odredbe na osnovu kojih bi se mogli sankcionisati počinitelji femicida, jasno je da one nisu dovoljne kako bi se adekvatno kaznilo ubistvo žena iz mržnje. 

Stoga je potrebno uvesti zasebno krivično djelo kojim će se jasno definisati šta podrazumijeva krivično djelo ubistva žene samo zato što je žena kako bi se u praksi izbjegao svaki pokušaj relativiziranja femicida.

Pravno definisati femicid: Definisati femicid kao ubistvo žene čiji je bio član porodice, bliska osoba ili vanbračni partner ili koju je prethodno zlostavljao, s kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Iako je Bosna i Hercegovina potpisnica Istanbulske konvencije, potrebno je prenijeti odredbe Konvencije u domaće zakonodavstvo i definisati femicid kao posebno krivično djelo. To bi omogućilo strože kazne za počinioce i bolju zaštitu žrtava.

– Femicid jeste zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motivisan polom žrtve.

– Femicid se definiše kao namjerno ubijanje žene ili djevojčice, bez obzira na starost, na temelju njenog pola ili roda, koje proizlazi iz rodno motivisanog nasilja, te uključuje fizičko nasilje, seksualno nasilje, psihičko nasilje, ili druge oblike zlostavljanja i diskriminacije.

– Femicid uključuje i slučajeve ubijanja žena i djevojčica zbog njihove bliske povezanosti s osobama (član familije, partner, bivši partner, supružnik ili partner) koje su ih zlostavljale ili zbog odluka koje su donijele u vezi sa svojim životima, kao što su napuštanje nasilnog partnera ili traženje razvoda, ubijanje žena i djevojčica u ime takozvane časti i druga ubistva vezana uz štetne prakse, ciljano ubijanje žena i djevojčica u kontekstu oružanog sukoba, te slučajeve femicida povezane s kriminalnim grupama, organizovanim kriminalom, dilerima droge i krijumčarenjem žena i djevojčica.

Prepoznavanje djece kao žrtava: Izmjene zakonodavstva trebaju prepoznati djecu kao žrtve nasilja u porodici, uključujući slučajeve gdje nisu direktno izložena fizičkom nasilju, ali svjedoče nasilju nad drugim članovima.

Odgovornost za nečinjenje: Uvesti kazne za nečinjenje za sve službenike/ce javnih službi koji/e su doprinijeli da se nasilje prema ženama i djevojčicama okonča.

Psihološko nasilje: Prepoznati psihološko nasilje nad ženama kao krivično djelo i dosljedno provoditi istrage i procesuirati takva nasilja.

Registar nasilnika i praćenje slučajeva nasilja: Nedostatak statističkih podataka i javnih registrara o femicidu otežava praćenje i razumijevanje razmjera ovog nasilja. Bez preciznih podataka, teško je razviti politike i programe za prevenciju i zaštitu žrtava.

Kontrola izdavanja dozvola za oružje: Pooštriti kontrolu izdavanja dozvola za posjedovanje oružja, uključujući oružje za lov. Osobe prijavljene za nasilje u porodici ne smiju imati dozvolu za oružje.

– Pratiti registar osoba koje posjeduju oružani list, te zahtijevati da se na godišnjoj osnovi radi psihološko profiliranje ovih osoba.

Ostali zahtjevi

Servisi podrške: Osigurati sredstva za kontinuirano finansiranje sigurnih kuća i drugih specijalizovanih servisa podrške za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja. Poticati otvaranje sigurnih kuća u zajednicama gdje se dešava nasilje.

Jačanje kapaciteta: Usmjeriti novac na stručno podizanje kapaciteta i kontinuisane obuke predstavnika/ca centara za socijalni rad, policije, pravosudnih institucija, zdravstvenih ustanova i svih drugih relevantnih subjekata zaštite od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, piše Avaz.

Regionalna saradnja: Budući da je femicid regionalni problem, regionalna saradnja i razmjena iskustava mogla biti korisna u razvoju strategija za borbu protiv femicida.

Izvor: Srpska info