“Radi se o endemskoj vrsti tritona za Balkansko područje i mislimo da je ova lokacija na kojoj smo ga pronašli za sada najveća populacija makedonskog tritona u BiH”, izjavio je novinarima Merdan, pojasnivši da je BiH najsjevernija granica tritona koji se pruža do Grčke.

On kaže da je impozantna raznolikost staništa na Ozrenu.

Sekretar Udruženja “Fojničani” Maglaj Davor Šupuković izjavio je da je Naučno-istraživački kamp “Ozren”, koji traje pet dana, nastavak prošlogodišnjeg istraživanja radi utvrđivanju “nultog stanja” Ozrena, s obzirom na to da izuzev Gostilja šire područje nije istraživano, a koje je prostornim planom Republike Srpske predviđeno kao zaštićeno područje u rangu nacionalnog parka.

Šupuković je ukazao na trenutno dobre nalaze istraživanja iz herpetofaune i naveo da će svi podaci uz izvještaje biti dostavljeni i Zavodu za zaštitu kulturno -istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, koji je i službeno podržao ovo istrživanje.

Prema njegovim riječia na terenu je 30 istraživača – speologa, biospeologa, herpetologa, ornitologa, entemologa, botaničara i drugih profila, koji dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije i iz Poljske.

Biospeleolog iz Sjeverne Makedonije Marin Komljenov podsjetio je na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja pećine Mokre Megare i okoline koji ukazuju na potencijalno postojanje nekoliko novih vrsta, uz pronađenog i po prvi put fotografisanog endemskog insekta “Maglajski golemaš” /duvalius maglajensis/.

“Našli smo i potencijalne nove vrste beskičmenjaka – vodeni račić iz roda nifargus, pauk iz roda poroma, možda bude i nekih drugih, vidjećemo. Primjerci su dati stručnjacima na obradu i očekujemo rezultate”, izjavio je Komljenov.

Speleolog i član Speleološkog kluba “Ponir” iz Banjaluke Milan Gavrić kaže da su juče istraživali dva objekta – Veliki i Mali ponor, dok je tim iz Poljska istraživao jamu, a danas dio ekipe će istraživati lokalitet “Mokre Megare”.

“Za Ozren nije specifičan taj kraški element, ali iznenadili smo se jer je ovdje više ponora i pećinskih oblika nego jamski i vertikalni objekti. Interesantni su”, izjavio je Gavrić.

Inženjer zaštite životne sredine Zoran Poljašević, koji je i predsjednik Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Sočkovca, kaže da je istraživanje odlična prilika da se zaštiti područje planine Ozren u skladu sa prostornim planovima Republike Srpske, te opštine Petrovo i grada Doboja.

On kaže da, uz bogat i raznovrsan biodiverzitet, Ozren ima i brojne kulturno-istorijske spomenike, stećke i manastire koji ukazuju na istorijski kontinuitet Srba na ovom području.

Istraživanje je uz brojne donatore finasijski podržala i Misija OEBS-a u BiH čiji je predstavnik privremene kancelarije u Maglaju Alen Ćolić rekao da podržavaju nevladine organizacije i projekte na očuvanju i turističkoj promociji prirodnog bogatstva na području Doboja, Petrova,Maglaja,Žepča i Zavidovića .

Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa pružio je službenu podršku istraživanju biodiverziteta planine Ozren, koje zajednički realiziraju Udruženje građana “Fojničani” Maglaj, Mreža za zaštitu prirode u BiH i organizacije civilnog društva iz Petrova i Doboja.

Vlada Republike Srpske je krajem decembra 2021. godine proglasila Zaštićeno stanište Gostilj na planini Ozren kao stanište trave ive, koja je i osnovna vrijednost područja.

Element nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske “Branje trave ive na Ozrenu” 28. novembra 2018. uvršten na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva Uneska.

Osim trave ive, florističkim istraživanjima utvrđeno je bogatstvo biljnim vrstama, od kojih su pojedine rijetke i značajne.