Užasni zločin koji se prije dva dana desio u Sarajevu, kada su dvije maloljetnice u stanu zadavile staricu, ponovo je u fokus stavila problem neadekvatnog tretiranja slučajeva maloljetničkog nasilja.
Jedan od najosjetljivijih i najvažnijih segmenata u razvoju svake zajednice, pa tako i u BiH je potreba sistemske i kontinuirane brige o mladima, njihovom pravilnom razvoju i usmjerenju, njihovoj preventivnoj zaštiti od raznoraznih negativnih utjecaja, pravilnog odgoja i obrazovanja, kao i zaštiti i sofisticiranom pristupu resocijalizacije prema onoj djeci koja su u svom razvoju već krenula stranputicom, pod utjecajem raznih devijantnih pojava.
Maloljetnička delinkvencija je danas u BiH jedan od najsloženijih problema, imajući u vidu s jedne strane njen stalni porast i s druge strane njene dugoročne posledice. Država nema jedinstvenu, sistemsku i konzistentnu strategiju borbe protiv ove pojave. Ne postoje adekvatne institucije, infrastruktura, odgovarajući i savremeno educirani kadrovi i programi kao i odgovarajuća zakonska regulativa koja bi na savremen način, već primjenljiv u nekim zemljama uključivao i neke novije, humanije i alternativne oblike maloljetničkog pravosuđa, resocijalizacije i zaštite ove kategorije građana.
Tim povodom razgovarali smo sa kliničkim psihologom Čedomirom Novakovićem iz Sarajeva, koji je rekao da ključ rješavanja ovog problema leži u dva osnovna uzroka.
Prvo jesti pa onda filozofirati
“Prvi i najvažniji je porodica, koja je je najbitnija ćelija normalnog razvoja ponašanja i djelovanja. Imamo nažalost veliki broj nekompletnih porodica. Veliki je broj mladih ljudi o kojima brine neka treća generacija ili ne brine niko. Za očekivati je da uvijek tu ima prostora za neko nekoherentno ponašanje. Svaki oblik ponašanja mimo zakona je nasilje. Kad vidite da su pojedine institucije u rasulu ne možemo baš puno toga očekivati, a to je ključno da bude mir i pozitivna psihološka klima”, rekao je Novaković.
Drugi uzrok, tvrdi Novaković, je socijalno-ekonomski i odnosi se na nemogućnost da, u velikom broju slučajeva, mladi sebi obezbijede adekvatan način stjecanja sredstava za egzistencijalne potrebe.
“Stari Grci su napisali ‘prvo jesti pa onda filozofirati’. Sve dok ne budu ekonomski parametri ključni za realizaciju i prihvatanje društvenog razvoja uvijek će biti devijacija. Zaboravlja se da je osnovno – da bi čovjek mogao živjeti mora raditi i zaraditi za život. Nažalost, poslije pandemijske krize, došla je nova strahovita ekonomska kriza Kako rastu krize za očekivati je i porast kriminala. Kriminal živi na račun negativizma i razvija se na račun neadekvatne samokontrole i neprovođenja zakona koji tretiraju kaznenu politiku. Zakoni su dobri, ali se ne primjenjuju”, zaključuje Novaković.
Izvor:Klix.ba