Policija u Republici Srpskoj imaće odriješene ruke da osumnjičene za nasilje nad ženom ili u porodici po hitnom postupku udalji iz stana i zabrani prilaz i komunikaciju sa žrtvom na 48 sati, što će, prema riječima stručnjaka, pripadnicama nježnijeg pola dati do znanja da je sistem na njihovoj strani.
Predviđeno je to Nacrtom zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama RS koji je juče utvrdila Vlada, a kojim se u pravni sistem Srpske prvi put uvodi i pojam femicid.
U saopštenju Biroa za odnose s javnošću Vlade Srpske navedeno je da lišenju života žene – femicidu, u pravilu prethodi kontinuirano nasilje prema njoj, te da se ovim zakonom nastoji pravovremeno sistemski odgovoriti na pojedinačne oblike nasilja, a žrtvi pružiti adekvatna zaštita kako bi bio spriječen fatalan ishod.
“Femicid je prepoznat kao najteži oblik i posljedica nasilja prema ženama, kao svako lišenje života žene zbog njene pripadnosti nježnijem polu ili smrt žene koja je posljedica nasilja prema njoj. Cilj ovog zakona je rano prepoznavanje svih oblika nasilja, koordinisano i jasno djelovanje nadležnih institucija, ali i društva u cjelini”, stoji u saopštenju Biroa.
U Vladi ističu da je Srpska prva u regionu 2000. godine Krivičnim zakonikom zabranila nasilje u porodici i porodičnoj zajednici, te da će sada biti pionir u zakonskoj zaštiti ne samo žrtava nasilja u porodici, a koje su, prema statistici, u 90 odsto slučajeva takođe žene nego i nasilja prema ženama koje, u različitim oblicima i kontinuitetu, sve češće dovodi do fatalnih ishoda.
Prema pomenutom zakonu, pod nasiljem nad ženama smatraju se sve radnje nasilja koje dovode ili mogu da dovedu do fizičke, seksualne, psihičke, ekonomske povrede ili patnje žene, uključujući i prijetnje, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti ili u privatnom životu. Takođe, prema novom zakonskom rješenju pod nasiljem u porodici, između ostalog, smatra se i fotografisanje ili snimanje člana porodice s ciljem njegove diskreditacije ili omalovažavanja, kao i neovlašćeno objavljivanje i dijeljenje fotografija ili snimaka članova porodice putem društvenih mreža.
Kada je riječ o zaštitnim mjerama, pored hitnih, predviđen je i obavezan psihosocijalni tretman, kao i liječenje od zavisnosti ukoliko su osumnjičeni nasilje izvršili pod dejstvom alkohola ili opojnih droga.
Zakon takođe propisuje novčane kazne za sve one koji budu gluvi i slijepi na nasilje. Tako će, na primjer, zaposleni u vaspitno-obrazovnoj, socijalnoj i zdravstvenoj ustanovi koji ne prijave nasilje u porodici ili prema ženi morati da plate od 1.000 do 3.000 maraka, dok će građani i članovi porodice koji ne prijave nasilje prema djetetu biti kažnjeni iznosom od 300 KM do 900 KM.
Direktorica Fondacije “Lara” iz Bijeljine Radmila Žigić kaže za “Glas” da je najveći značaj ovog zakona to što tretira i nasilje prema ženama kao društveni fenomen.
“Bilo je mnogo diskusije može li se donijeti zakon koji u svom nazivu ima i termin nasilje prema ženama i smatram da je to možda najvažnija stvar jer prepoznaje postojanje posebnog društvenog fenomena, a to je upravo nasilje prema ženama. Posebno je važno da je kroz zakon olakšano izricanje hitnih mjera zaštite, odnosno što će policija imati ovlašćenje da interveniše dok se ne razjasni u kakvoj je poziciji žrtva jer sada ima dosta problema kod pokretanja i izricanja sudskih mjera zaštite. To je rješenje koje će žrtvama dati osjećaj da je sistem na njihovoj strani”, rekla je Žigićeva.
Radmila Žigić kaže da od pandemije virusa korona fondacija “Lara” svjedoči eskalaciji nasilja, koje je posebno izraženo u ovoj godini.
“Više od duplo je povećan broja smještenih u sigurnoj kući, kao i broj poziva na SOS telefon, te broj žena koje dolaze kod nas tražeći pravnu i psihološku pomoć. Ovog ljeta smo samo u jednoj sedmici smjestili deset novih žrtava u sigurnu kuću. Možda je to znak da raste povjerenje u sistem i da su žene ohrabrene da prijave nasilje koje su ranije zataškavale, mada od početka pandemije primjećujemo da su forme nasilja mnogo brutalnije”, istakla je Žigićeva.