Izložba povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika

21.02.2025. - Društvo

U Narodnoj biblioteci “Filip Višnjić” danas je otvorena zanimljiva izložba povodom 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika.

Snežana Stević, bibliotekar, autor ove izložbe, kaže da se od 1999. godine 21. februar, na osnovu odluke Uneska, obilježava kao Međunarodni dan maternjeg jezika.

“Izložba obuhvata tri segmenta, predstavljanje ličnosti i djela Save Mrkalja, jednog od reformatora srpskog jezika. Drugi segment obuhvata biranje najljepše riječi u srpskom jeziku za ovu godinu, a organizovali smo i anketu za korisnike bibliotečkog fonda o tome, koliko poznaju pravopis srpskog jezika. Posjetiocima biblioteke danas dijelimo i letke na kojima je ispisana stara azbuka, Mrkaljeva i Vukova azbuka.

Sava Mrkalj, jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena

Sava Mrkalj, intelektualna gromada za vrijeme u kojem je živio, kraj osamnaestog i početak devetnaestog vijeka, predstavlja prvog modernog reformatora ćirilice. Prije njega reformom srpskog pisma i jezika bavili su se Zaharije Orfelin, Stratimirović, Pavle Solarić i drugi. Svi su oni nešto mijenjali u toj staroj ćirilici, jer nije imala grafeme za srpske glasove lj, nj, đ i ć. Sava Mrkalj je bio učitelj, završio je bogosloviju, jedno vrijeme je bio monah. U 1810. godini objavio je u Budimu neveliko djelo “Salo debeloga jera”, jer je tada on izbacio debelo “jer” iz upotrebe. Iz stare azbuke izbacio je šesnaest slova koja su bila višak u našem jeziku. Tada je napisao reformisanu azbuku”, kaže Snježana Stević, podsjećajući da Mrkaljeva azbuka sadrži 29 slova, jer slovo “đ” on ne pominje.

“Sava Mrkalj je želio reformisati, ne samo građansku, već i crkvenu ćirilicu. Zbog toga je imao velikih problema sa mitropolitom karlovačkim Stevanom Stratimirovićem. Nakon toga Sava Mrkalj se zamonašio. Kasnije je radio kao učitelj, a izučavao je brojne naučne discipline, matematiku, istoriju filozofije, matematiku, arhitekturu, hidrotehniku. Učenicima je predavao njemački i latinski, poznavao je francuski, hebrejski i druge evropske jezike”, ističe Snežana Stević, autor ove zanimljive izložbe.

Bijeljina.com