Vrijedni semberski ratari danonoćno rade kako bi što prije obavili ovogodišnju žetvu pšenice. Umjesto u prvim danima jula, žetva je počela desetak do petnaest dana ranije, tako da je, odmah nakon okončanja žetve ječma, počela i žetva pšenice. 

Sreten Vučković, iz Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina, kaže da su primijenjene agrotehničke mjere tokom sjetve i u prvim ovogodišnjim mjesecima prilikom prihrane pšenice, umnogome odredile kvalitet zrna i prinose na njivama.

Prinosi u rasponu od četiri do devet tona po hektaru

“Prinosi iznose u rasponu od četiri do devet tona po hektaru, zavisno od plodnosti zemljišta, količine padavina i primijenjenih agrotehniočkiih mjera. Naravno, na količinu prinosa i kvalitet zrna uticao je i izbor sorti pšenice. Dobro bi bilo da se jednom otpočne isplaćivati podsticaj za pšenicu na osnovu kvaliteta. Smatram da ne može biti ista cijena za pšenicu koja će se koristiti za proizvodnju hljeba, u odnosu na pšenicu koja će biti iskorištena za stočnu hranu. Imamo i sorte koje se koriste kao poboljšivači i kod njih je prinos znatno manji u odnosu na druge sorte. Zbog toga je važno kreirati takve podsticaje koji će stimulisati kvalitet, a ne količinu proizvedene pšenice”, kaže Vučković.

Bijeljina.com