Dok se u utorak širom svijeta obilježavao Dan socijalne pravde, kada su brojne zemlje istupile sa zvaničnim podacima o tome koliko njihovih građana živi u siromaštvu i šta poduzimaju na stvaranju društva jednakih mogućnosti, tako je u BiH broj siromašnih građana potpuna nepoznanica.

Štaviše, statistički sistem već godinama zaobilazi tu temu, a posljednji, i to potpuno naopaki podaci o tome su rađeni prije skoro deceniju!

Kriva slika

Preciznije, kako nam je to rekao akademik Žarko Papić, Agencija za statistiku BiH je mjerila siromaštvo 2015. godine, i to koristeći potpuno pogrešnu metodologiju, onu koja, naveo je, daje krivu sliku i koja zapravo krije siromaštvo. Radilo se, pojasnio je, o tzv. relativnom siromaštvu. Prema tim podacima, u BiH je relativno siromašno bilo 16,9 odsto stanovništva.

“Prosjek Evropske unije je tada bio 24 odsto relativno siromašnog stanovništva i koliko je pogrešna ta metodologija, vidi se upravo iz upoređivanja ova dva podatka, zato što ta metodologija mjeri razlike u prihodima, a ne siromaštvo”, rekao nam je akademik Papić.

Ocijenio je da su, bukvalno, politički razlozi ti zbog kojih se ne pojavljuju zvanični podaci o siromaštvu, a kada bismo imali stabilizovan podatak o siromašnima, vidjeli bismo da je situacija puno gora nego što zvaničnici to govore.

“Moja organizacija je prije osam godina, u okviru velikog projekta Svjetske banke, dakle, prema relevantnim metodologijama, računala siromaštvo u BiH. Prema tim podacima, jer svježijih nemamo, izračunali smo da je u BiH 23 odsto stanovništva siromašno. Dakle, više nego jedna petina. To su ljudi koji jedva mogu da se prehrane, a sve njihove druge potrebe su van kriterija”, podvukao je sagovornik.

Socijalni mir

Pojasnio je da je BiH potpuni paradoks, jer socijalnu situaciju na neki način ublažava odlazak ljudi na rad u, naprimjer, Njemačku, gdje je čitava linija sive socijalne zaštite koja nema veze s državom i zvaničnim politikama.

“A radi se o tome da, naprimjer, sin koji je otišao na rad u Njemačku šalje doznake svojim roditeljima koji od svoje penzije ne bi mogli preživjeti. Doznake naše dijaspore u BDP u BiH su po veličini druge u Evropi i to je ono što održava na čudan, indirektni način tzv. socijalni mir u BiH, gdje o tome niko ne vodi računa”, istakao je Papić.

Naveo je da su socijalne teme potpuno potisnute u stranu, s obzirom na apsolutnu dominaciju tzv. nacionalnih tenzija i proizvodnje prijetećih konflikata.

Socijalna karta

Svojevremeno su iz Helsinškog odbora za ljudska prava upozorili su da, prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece u BiH živi u siromaštvu, kao i 80 odsto penzionera u zemlji.

Redžo Mehić, predsjednik UO Saveza penzionera FBiH, rekao nam je kako je rješenje da se odmah pristupi izradi socijalne karte građana da bi pomoć stigla u prave ruke.

Ako bi neko zaista želio, a govorim o političkim strankama koje su na vlasti, pri čemu malo izuzimam trojku koja te znake pokazuje, osigurati jedinstvo stanovništvu BiH nezavisno od vjere i nacije, onda bi akcenat morao staviti na socijalne teme, navodi Papić.

Izvor: Srpska info